Starenje je bremenito brojnim promjenama; od smanjenja fizičkih sposobnosti do gubitka društvenih uloga. U tom kontekstu, grintanje, odnosno pretjerano prigovaranje ili izražavanje nezadovoljstva, može postati uobičajen način komunikacije za neke starije osobe.
Iako umjereno grintanje može biti koristan ventil za emocionalni stres, pretjerano kukanje i prigovaranje mogu imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje, pokazuju recentna psihološka istraživanja.
Tako je kronično negativno razmišljanje, uključujući pretjerano prigovaranje, povezano s povećanim rizikom od anksioznosti i depresije kod starijih osoba. Stalno fokusiranje na negativne aspekte života može pojačati osjećaj bespomoćnosti i smanjiti sposobnost suočavanja s izazovima. Ovo stanje, u težim slučajevima poznato i kao ruminacija, često pogoršava mentalno zdravlje jer pojedinac ulazi u začarani krug negativnih misli.
Psihologinja sa Sveučilišta u Kaliforniji, dr. Susan Charles, ističe da starije osobe koje često izražavaju nezadovoljstvo imaju tendenciju izolirati se od drugih ljudi, udaljuju se od svoje socijalne mreže. Također, čak i ako im izolacija nije namjera, pretjerano grintanje može odbiti prijatelje i članove obitelji. To pak povećava osjećaj usamljenosti koji je poznati čimbenik rizika za demenciju i depresiju. Istraživanja pokazuju da usamljenost može povećati rizik od kognitivnog propadanja za čak 20 posto.
Grintanje mijenja mozak
Pretjerano grintanje ne utječe samo na raspoloženje, već može imati i fiziološke posljedice. Studija sa Sveučilišta Stanford iz 2022. godine otkrila je da kronični stres uzrokovan negativnim emocionalnim stanjima, poput onih potaknutih stalnim prigovaranjem, povećava razinu kortizola u tijelu. Povišeni kortizol može oštetiti hipokampus, dio mozga ključan za pamćenje i učenje, što je posebno zabrinjavajuće za starije osobe sklone kognitivnim poremećajima.
Društveni i emocionalni aspekti
Grintanje se često doživljava kao normalno ponašanje starijih osoba, što može dodatno pogoršati njihov osjećaj marginalizacije. Osobe koje su svjesne negativnih stereotipa o sebi mogu doživjeti smanjenje samopouzdanja, što dodatno pothranjuje negativne emocionalne obrasce. Osim toga, okolina može početi ignorirati ili podcjenjivati stvarne zdravstvene ili emocionalne probleme starijih osoba, smatrajući ih “samo još jednim prigovorom”.
Kako smanjiti štetne učinke?
Psiholozi predlažu nekoliko strategija za ublažavanje štetnih posljedica pretjeranog grintanja. Primjerice, kognitivno-bihevioralna terapija, prema nekim izvorima, može smanjiti ruminacije za 30 posto kod starijih pacijenata. Ova terapija pomaže starijim osobama prepoznati i promijeniti negativne misaone obrasce.
I društvena angažiranost je važna. Sudjelovanje u grupnim aktivnostima, poput volonterskog rada ili društvenih klubova, može preusmjeriti fokus s negativnih na pozitivne aspekte života. Istraživanje objavljeno u Journal of Aging and Health iz 2022. godine pokazalo je da društveno aktivne starije osobe imaju 15 posto nižu stopu depresivnih simptoma.
Jedna od tehnika koje se često spominju u stručnoj literaturi je vođenje dnevnika zahvalnosti. To je praksa zapisivanja stvari na kojima smo zahvalni, a koja može smanjiti negativno razmišljanje. Prema jednom istraživanju objavljenom u Frontiers in Psychology (2020.), starije osobe koje su svakodnevno zapisivale tri stvari na kojima su zahvalne pokazale su značajno poboljšanje raspoloženja nakon samo dva tjedna.
Ne zaboravite, grintanje u umjerenim količinama prirodan je način izražavanja emocija, no pretjerivanje može imati ozbiljne posljedice na psihu. Od povećanog rizika za depresiju i anksioznost do fizioloških oštećenja mozga, kronično prigovaranje može značajno narušiti kvalitetu života. Ukratko: grintajte s mjerom.
