Nova mirovinska reforma, čiji je nacrt Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) nedavno bio u javnom savjetovanju, uvodi godišnji dodatak na mirovinu, a kojeg kolokvijalno zovemo i trinaestom mirovinom.
Riječ je o ispunjenju višegodišnjih traženja umirovljeničkih udruga, a po uzoru na brojne države Europske unije. Ideja, zaista, zvuči obećavajuće, no umirovljenici nisu zadovoljni. Prema porukama koje dobivamo od naših čitatelja, iako je predviđena zakonska procedura jasna, a rok za provedbu mirovinske reforme relativno kratak, umirovljenici žele 13. mirovinu “odmah i sada” i to u visini svoje redovne mirovine.
Što kaže prijedlog Zakona?
Zakonodavac je pak jasno definirao u članku 92. novog ZOMO-a isplatu godišnjeg dodatka, i rok isplate i način obračuna. Tako u stavku 2. piše da se visina godišnjeg dodatka na mirovinu određuje kao umnožak punih godina mirovinskog staža za određivanje mirovine u hrvatskom mirovinskom osiguranju i vrijednosti godišnjeg dodatka utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža.
Stavak 4. kaže da Odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskoga staža donosi Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine. Stavak 5. navodi da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje godišnji dodatak na mirovinu isplaćuje u prosincu, bez donošenja rješenja.
Što to točno znači za umirovljenike?
U praksi to znači da visina ovog dodatka, koji će biti svojevrsna božićnica, ovisi isključivo o rebalansu proračuna i budžetskim mogućnostima u tekućoj godini. To za umirovljenike može biti dobro u dobrim godinama, a loše u onim mršavima.
Podsjetimo, Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) tražio je uvođenje 13. mirovine kako bi se zakonski zacementirali jednokratni dodaci koje je Vlada RH isplaćivala u skoro desetak navrata te kako ti dodaci ne bi ovisili o volji vladajućih. No kako stvari stoje, visina 13. mirovine ovisit će upravo o političkoj volji vladajućih, budući da se vrijednost godine staža ne veže ni uz kakav postojeći financijski parametar. Umirovljenici tako do kraja godine neće znati koliko će dobiti.
Što umirovljenici traže?
Na ovaj je članak podneseno ukupno devet komentara u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, uključujući i onaj nedavno preminulog analitičara mirovinskog sustava Željka Šempera. “Vlada RH se odlučila da naša 13. mirovina bude mizerija od četvrtine prosječne hrvatske mirovine”, napisao je Šemper nezadovoljan prvim informacijama prema kojima bi se godine staža množile s pet eura. “To bi na prosječan staž iznosilo 155 eura. To će na kraju sigurno biti najniži iznos takozvane 13. mirovine u EU”, naveo je Šemper.
Šemper je predložio pravedniji model: kombinaciju godina staža i iznosa osobne mirovine. U njegovom prijedlogu dodatak bi se računao kao umnožak godina staža i polovine aktualne vrijednosti mirovine (AVM) uz dodatak od 25 posto osobne mirovine. Takvim izračunom došlo bi se do 353 eura dodatka za prosječnog umirovljenika.
Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) predlaže da se dodatak fiksno veže uz aktualnu vrijednost mirovine, čime bi iznos rastao sukladno cijenama i plaćama. “S trenutnom vrijednosti AVM od 13,57 eura i prosječnim stažom od 32 godine, prosječnom umirovljeniku krajem 2025. godine isplaćeno bi bilo oko 430 eura, što je i dalje puno manji iznos od jedne prosječne hrvatske mirovine”, naveli su iz SUH-a. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom pak predlaže da dodatak iznosi barem prosječnu mirovinu.
