Nesavršenstvo hrvatskog mirovinskog sustava upotpunjuje posebna skupina umirovljenika. To su korisnici kojima su mirovine priznate ili određene prema posebnim propisima, piše Glas umirovljenika, glasilo Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH).
Ukupno je 19 kategorija korisnika mirovina po posebnim propisima čiji su prosjeci visine mirovina osjetno viši od “običnih radničkih mirovina”, a na vrhu po visini prosječne mirovine strše bivši saborski zastupnici i članovi Vlade (2.185 eura) te redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1.909 eura).
SUH već dugi niz godina traži da se sve mirovine razdijele na individualnoj razini na dio stečen radom i dio stečen posebnim propisima, kako bi se jasno vidjelo koliko se novca dodatno troši iz proračuna na isplatu takvih mirovina, i kako bi se izbjegle insinuacije o neadekvatnosti mirovinskog sustava, odnosno pokrivenosti mirovina s plaćama.
Dijelu branitelja 1.212 eura mirovine
U siječnju 2019. godine bilo je 175.000 korisnika mirovina prema posebnim propisima, da bi u siječnju 2022. taj broj porastao na 181.000. Početkom 2025. godine došli smo već do 190.000 korisnika, odnosno 15.000 više nego prije šest godina.
Za ovaj porast najzaslužniji je rast korisnika braniteljskih mirovina, koje su sa 108.800 korisnika u 2019. godini došle na sadašnjih 137.000 korisnika te će taj broj samo rasti. Važno je naglasiti da od tih 137.000 branitelja njih 64.800 su korisnici kojima su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema zakonu o hrvatskim braniteljima iz 2017. godine te prosječno iznose 575 eura, ali s prosječnim stažom od 30 godina i šest mjeseci, što je gotovo jednako ukupnom prosječnom stažu svih hrvatskih umirovljenika.
Prije šest godina takvih braniteljskih mirovina bilo je 12.800 manje pa se da lako zaključiti da je upravo porast ove kategorije najviše utjecao na ukupni rast korisnika mirovina po posebnim propisima.
Preostalih 72.700 branitelja koji su ostvarili pravo isključivo prema ZOHBDR-u primaju prosječno 1.212 eura, što je više nego duplo više od “običnih umirovljenika”, a oni su ostvarili 18 godina i 9 mjeseci staža. Prije šest godina takvih branitelja bilo je 70.800, tako da se pojavilo novih 1.900 branitelja u ovoj kategoriji.
Kako godine od Domovinskog rata prolaze logično je da će broj umirovljenih hrvatskih branitelja nastaviti još brže rasti, zbog čega je definitivno potrebno provesti reviziju svih mirovina, pogotovo braniteljskih gdje su se uz većinu časnih branitelja prošvercali i lažni branitelji koji su Hrvatsku branili samo ispred televizora i sada dobivaju naš novac iz proračuna, piše SUH.
Partizani i domobrani ublažili bujanje
Iako je prošlo 80 godina od završetka drugog svjetskog rata, mirovine se i dalje isplaćuju sudionicima NOR-a (partizanima) i pripadnicima domovinske vojske od 1941. do 1945. godine (ustaše i domobrani), odnosno da budemo precizniji, riječ je uglavnom o obiteljskim mirovinama koje se isplaćuju njihovim suprugama i nasljednicima kojima je bila oduzeta poslovna sposobnost.
U 2019. godini isplaćivalo se 11.250 partizanskih mirovina, a danas 3.510, a prosječna mirovina te kategorije iznosi 620 eura. Domobranske mirovine 2019. primalo je blizu 4.900 korisnika, a danas je prima 1.260 korisnika s prosječnom mirovinom od 543 eura. Upravo je pad broja partizanskih i domobranskih mirovina ublažio bujanje mirovina po posebnim propisima za koje je zaslužan rast broja braniteljskih mirovina.
