Svjetska banka procjenjuje da bismo dob za umirovljenje trebalo podići na 72 godine, a Hrvatska je procesu reformiranja svojeg glavnog mirovinskog zakona. Iz onoga što je bilo u prvom saborskom čitanju, jasno je da se dob za umirovljenje neće dirati, ali i da će se na nek način, ukidanjem penalizacije nakon 70. rođendana, nagrađivati prijevremeno umirovljenje.
Umirovljenici i umirovljenička aktivisti misle da zakon ne čini dovoljno za umirovljenike, neki ekonomisti smatraju i da čini previše, a sve na štetu društva.
Nova predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnja Stanišić, u programu javnog radija izrazila je zabrinutost zbog generalnog smjera mirovinske politike. “Ljudi koji su odradili 40 godina, primjerice u trgovini, teško mogu raditi i četiri sata nakon 65. godine. Bolesti su već tu, tijelo je umorno”, kaže.
“Ovo nije dobar put da bi se pomoglo umirovljenicima. Povećanje od 3 posto za najniže mirovine – to je kozmetika. To je možda jedan kruh i mlijeko. Ljudi moraju imati dostojanstvenu starost”, kazala je Stanišić o mirovinskoj reformi. Smatra da se ide pogrešnim putem ako se rješenja svode na mogućnost dodatnog rada.
S druge strane, ekonomistica i sveučilišna profesorica Vedrana Pribičević komentirala je preporuke Svjetske banke prema kojima bi dob za umirovljenje mogla narasti do 72. godine, ali i upozorila da Hrvatska još nije u tome. “To nije stvar izbora – to je demografska i biološka nužnost. Ljudi žive dulje i to zahtijeva dulji radni vijek”, pojašnjava za javni radio.
Tko može i želi neka radi
Kazala je i da postoji velika razlika u tome što možete raditi nakon 65. godine, ovisi jeste li radili manualni ili intelektualni rad. “Ako riješite preventivom neke stvari i ljudima osigurate da duže vremena u starosti budu zdraviji, onda će njima biti lakše uključiti se u tržište rada, ako to žele.”
“To treba biti na dobrovoljnoj razini i treba biti maksimalno porezno stimulirano. Naravno, to ima i neke psihološke efekte na ljude. Znamo da ljudi u starijoj životnoj dobi često su sami, izolirani, nemaju socijalne kontakte. To može biti dobar način da ih vratite u socijalni život. Naravno, zbog negativnih demografskih trendova i uvoza radne snage, vjerujem da mnogi poslodavci će za neke poslove koje umirovljenici mogu raditi zato što govore hrvatski, imaju već radno iskustvo, a i upoznati su s pravima i obvezama”, kazala je.
Dodala je kako neki umirovljenici ne mogu raditi jer su radili manualne poslove i za njihovim radom ne postoji potražnja, a ne mogu ni oni ponuditi svoj rad, pa se za takve ljude treba pobrinuti država, naglasila je i dodala kako im se minimalna mirovina mora povećati.
Pribičević je pozdravila mjeru povećanja staža po djetetu, napomenuvši da društvo treba nagraditi roditelje zbog važnosti koju imaju za demografsku održivost. Međutim, upozorila je na glavni problem sustava: “Mirovine rastu sporije od plaća, pa se prosječna mirovina, njen udio u plaći se smanjuje. To znači da umirovljenici imaju visoki rizik od siromaštva. To je srž problema”, naglasila je.
