Kirsten Evans bi trebala biti u prvoj skupini Danaca koji će punu mirovinu moći ostvariti tek sa 70 godina, ali ne planira čekati toliko dugo.
Naime, danski parlament u svibnju je usvojio zakon kojim se dob za umirovljenje do 2040. godine podiže sa sadašnjih 67 na 70 godina. Evans, inače bankovna službenica, kaže da planira prestati raditi s 65 ili 66 godina. Iako zbog toga neće ostvariti punu mirovinu. “Mislim da si sa 70 godina već starica”, izjavila je za AFP i dodala: “Želim uživati u životu dok mogu.”
Kako bi se prilagodila starenju stanovništva, Danska je 2006. godine vezala dob za odlazak u mirovinu uz očekivani životni vijek i revidira je svakih pet godina. Tako će do 2030. godine prag porasti na 68, a do 2035. na 69 godina. Svi rođeni nakon 31. prosinca 1970., uključujući Evans, morat će raditi do 70.
Raste jaz između građana
U praksi, rijetki Danci dočekaju zakonsku dob za mirovinu. Prema podacima OECD-a, 2022. godine stvarna prosječna dob odlaska u mirovinu bila je oko 64, iako je zakonska granica bila 67.
Otprilike 20 posto Danaca ide u mirovinu jer ne mogu pronaći posao ili su zdravstveno nesposobni, ističe Aske Juul Lassen, etnolog sa Sveučilišta u Kopenhagenu specijaliziran za rad starijih osoba. “Na tu petinu ljudi povećanje dobi za umirovljenje ima velik utjecaj”, upozorava, naglašavajući da s godinama rastu i društvene nejednakosti.
Damoun Ashournia, glavni ekonomist Danske konfederacije sindikata, kaže da se produbljuje jaz između onih koji si mogu priuštiti ranije umirovljenje i onih koji to ne mogu. “Vrlo malo ljudi stvarno se umirovi u skladu sa zakonskom granicom, ali naši članovi nemaju taj luksuz”, dodaje.
Camilla Rasmussen, 37-godišnja medicinska sestra iz gastroenterologije u bolnici u Kopenhagenu, uvjerena je da neće biti fizički sposobna raditi do 70. “Već sada prelazim 10.000 koraka dnevno. Ako budem ovdje sa 70, to neće biti pošteno prema pacijentima.”
Kompleksan sustav
Danski mirovinski sustav sastoji se od više stupova: univerzalne državne mirovine (trenutno oko 950 eura mjesečno), obaveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova te privatne štednje za starost. Ashournia smatra da je podizanje dobne granice nužno kako bi se očuvao danski socijalni model. “Ako želimo zadržati razinu javnih usluga, moramo osigurati javne financije”, rekao je. Ipak, kritičan je prema povećanju dobne granice svakih pet godina koje je na snazi od 2006. Ako se ovakva praksa nastavi, 2070. godine granica za umirovljenje iznosit će čak 74 godine.
Zamjenik direktora Konfederacije danskih poslodavaca, Erik Simonsen, smatra da je to nužan smjer. “Ako živimo dulje, moramo i dulje raditi”, izjavio je.
Premijerka Mette Frederiksen (47) najavila je da bi se sustav mogao revidirati kada se dobna granica za mirovinu podigne na 70. “Više ne vjerujemo da bi dob za umirovljenje trebala automatski rasti”, izjavila je u kolovozu 2024. za list Berlingske.
