Stres, kronični nedostatak sna i sindrom izgaranja ozbiljno narušavaju naše zdravlje. Nakon dugogodišnje karijere u financijama, autorica Avery White posvetila se proučavanju starenja i za VegOut otkrila zašto neki ljudi ostaju vitalni do duboke starosti. Ističe šest ključnih večernjih navika koje njeguju tijelo i um te potiču zdravlje i dugovječnost.
San im je svetinja
Ako postoji jedna navika koju gotovo svi stariji ljudi vedrog lica i duha imaju zajedničku, onda je to da im je spavanje prioritet. Ne surfaju po mobitelu do ponoći, ne zadrijemaju pred televizorom. Imaju svoju večernju rutinu kojom tijelu šalju jasan signal da je vrijeme za odmor.
To itekako ima smisla. Prema riječima dr. Matthewa Walkera, neuroznanstvenika i autora knjige “Zašto spavamo” san je nešto najdjelotvornije što možemo učiniti za sebe kako bismo se svakog dana resetirali i tako održali zdravlje mozga i tijela.
Serum s vitaminom C neće napraviti ono što može odlazak na spavanje do 22:30 i buđenje sa suncem. Nema srama u tome što ste ranoranilac, osobito ako to znači da vaše stanice dobivaju dovoljno vremena za regeneraciju. San obnavlja kožu, regulira hormone i smanjuje upale, a to su tri ključna čimbenika koja utječu na izgled i dugoročno zdravlje.
Isključuju mobitel
Uvođenje ove navike mnogima predstavlja pravi problem, no ljudi koji i u kasnijim godinama zrače vedrim duhom i zdravim tijelom dobro znaju koliko su digitalne granice važne. Svjesni su da stalna izloženost vijestima, porukama, e-mailovima, obavijestima i reklamama umara te ne dopušta tijelu da se opusti. Naprotiv, aktivira živčani sustav i krade nam dragocjeno vrijeme koje bismo mogli posvetiti nečemu što nas istinski obnavlja.
Zato si svake večeri priušte vrijeme bez mobitela i laptopa. Za neke je to trideset minuta prije spavanja, za druge i čitav sat. U tom razdoblju mobitel je isključen, laptop zatvoren, a umu je dopušteno da se smiri. Taj običaj smanjuje mentalni kaos i izloženost plavom svjetlu koje remeti san. No, još važnije, to je čin osobne kontrole jer umjesto da ih tehnologija vuče na sve strane, oni svjesno biraju mir.
Lagano se istežu i duboko, svjesno dišu
Nježno istezanje navečer itekako je podcijenjeno. Nije poanta u sagorijevanju kalorija, već u otpuštanju napetosti nakupljene tijekom dana. Barem osnovno istezanje i dugi, spori izdasi jamče vam da se sutradan ujutro nećete probuditi ukočeni.
Istezanje poboljšava cirkulaciju u mišićima i tkivima oko zglobova, a s vremenom povećava fleksibilnost i poboljšava držanje. A držanje, usput rečeno, znatno utječe na to koliko netko djeluje mladoliko. Nježni pokreti prije spavanja ne samo da čuvaju gipkost tijela, već pridonose i mirnijem snu. Također predstavljaju oblik relaksacije koja smanjuje stres, a stres, znamo dobro, jedan je od glavnih uzroka ubrzanog starenja.
Ne jedu prekasno navečer
Nije poanta u strogim pravilima niti izgladnjivanju, riječ je o mudrom tempiranju. Ljudi koji stare graciozno obično navečer svom tijelu pružaju ono što mu najviše treba: odmor. Prestanak jela dva do tri sata prije spavanja nije pomodna praksa, već izraz brige o zdravlju.
Teški obroci kasno navečer remete probavu, san i stanje kože. Nutricionistica Cynthia Sass upozorava: “Ako jedete preblizu vremenu spavanja to vam može izazvati refluks, nadutost i nemiran san – sve što može utjecati na to kako izgledamo i osjećamo se sutradan.”
Znanost to potvrđuje. Kasni obroci ometaju prirodne procese obnove u tijelu, podižu razinu šećera u krvi, potiču pohranu masnoća i smanjuju proizvodnju kolagena. A to baš i nije poželjno ako želimo starjeti lijepo. Lagani, hranjivi večernji obrok i dovoljno vremena da se probavi omogućuje tijelu da se tijekom noći posveti svom ključnom zadatku: zacjeljivanju i regeneraciji.
Obrađuju svoje emocije umjesto da ih potiskuju
Ljudi koji zrače vitalnošću u starijoj dobi nisu samo fizički zdravi, već i emocionalno fleksibilni. Večer koriste za unutarnju refleksiju pa pišu dnevnik, meditiraju, razgovaraju s nekim kome vjeruju ili jednostavno sjede u tišini i promišljaju dan. A što ne rade? Ne potiskuju osjećaje. Jer emocije ne nestaju, one se vraćaju kroz napetost, loš san ili kronični stres. Kako kaže psihoterapeutkinja Lori Gottlieb, izbjegavanje je strategija kratkoročnog olakšanja s dugoročnim posljedicama.
Stvaranje prostora za osjećaje u večernjim satima možda nije uvijek ugodno, ali je iznimno djelotvorno. Pomaže u smirivanju živčanog sustava i sprječava da tijelo uđe u stanje borbe ili bijega. A smireno tijelo znači zdravije, otpornije tijelo. Držite mali notes pokraj kreveta i svake večeri, prije spavanja, zapišite nekoliko rečenica: Što je danas bilo dobro? Što mogu otpustiti? Primijetit ćete da vam ova jednostavna navika pomaže da spavate dublje i budite se bistriji.
Večer koriste za povratak sebi, ne samo za bijeg
Mnogi večer doživljavaju kao nagradu: preživio si dan, sad se možeš isključiti uz vino i televizor. I to je u redu. Nema ništa loše u čaši vina ili dobroj seriji s vremena na vrijeme. No ljudi koji dugo zrače mladolikošću ne koriste večeri isključivo za bijeg. Koriste ih svjesno.
To znači da pročitaju nešto inspirativno, nazovu voljenu osobu, slušaju glazbu ili se bave nečim kreativnim. Ne zato da bi bili produktivni, već da bi nahranili dušu. Nedavno je jedna 72-godišnja slikarica koja izgleda kao da ima 50 rekla je nešto što vrijedi zapamtiti: “Večeri su svete. To je doba dana kad se vraćam sebi.” Taj način razmišljanja mijenja sve. Večer postaje vrijeme povezivanja sa sobom, a ne bijega.
I za kraj: morate sve promijeniti odmah! Dovoljno je odabrati jednu naviku koja vam ima smisla i isprobati je tjedan dana pa zatim na njoj graditi dalje. A onaj mladenački sjaj? On dolazi iznutra i stvara se večer po večer.
