Blok umirovljenici zajedno (BUZ) još je jednom kritizirao prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) s Ustavom RH, a kojega je počekom tjedna Ustavnom sudu predala Stranka umirovljenika (SU).
Naime, SU smatra da ZOMO nije u skladu s Ustavom RH jer se umirovljenicima koji rade na puno radno vrijeme omogućuje isplata tek polovice mirovine, o čemu možete više pročitati na ovoj poveznici. To predstavlja povredu temeljnih ustavnih načela, uključujući jednakost, nepovredivost vlasništva i vladavinu prava, poručili su iz SU-a.
BUZ Milivoja Špike pak odašilje kritiku navodeći da je riječ o političkom sljepilu i borbi za dodatna prava onih koji su u povlaštenom položaju, bilo zbog visine mirovine ili privilegiranog društvenog statusa. Dapače, sugerira da će, kako kaže, loše osmišljena PR inicijativa, koja ne donosi nikakvu korist ogromnoj većini umirovljenika, moguće prouzročiti dugoročnu štetu cijelom umirovljeničkom pokretu.
Uz to što Špika smatra da se ne radi o razilaženju s Ustavom RH te da bi rad na puno radno vrijeme odabrao minimalan broj umirovljenika, kaže da SU-a otvara vrata zloupotrebama. “U praksi bi to značilo da saborski zastupnici, suci, bivši ministri i drugi nositelji visokih javnih funkcija poput npr. zastupnika Furija Radina, mogu istovremeno primati saborsku plaću oko 5.500 eura i saborsku mirovinu oko 3.000 eura. Pritom treba napomenuti da su mnogi drugi ostvarili prava na mirovine, mnogi i po posebnim, znatno povoljnijim propisima”, stoji u BUZ-ovoj objavi.
“Nadalje, predložene izmjene ne bi zaobišle ni one koji su umirovljeni temeljem 100-postotne radne nesposobnosti, a kasnije se aktivirali u političkom životu, često bez formalne promjene zdravstvenog statusa. Prema logici SU-a, i oni bi imali pravo na punu mirovinu i plaću bez obzira na stvarnu sposobnost za rad. Takav pristup ne doprinosi pravednosti sustava, već stvara dodatne nejednakosti i sumnje u opravdanost ‘povlaštenih’ statusa”, piše Špika.
“U konačnici, postavlja se ključno pitanje, je li važnije osigurati da pojedinci s višestrukim prihodima zadrže sve privilegije, ili se treba usredotočiti na povećanje radničkih mirovina koje su najčešće ispod granice siromaštva? Je li veći prioritet omogućiti da ‘Furio Radin’ u isto vrijeme prima i plaću i mirovinu, ili da 850 tisuća umirovljenika dobiju dostojnu mirovinu, usklađenu s realnim troškovima života, primjerice putem povoljnije formule usklađivanja (100 posto umjesto 85:15), podizanjem mirovina na 60 posto prosječne plaće, ili ukidanjem oporezivanja mirovina”, zaključuje prvak ove neparlamentarne stranke.
