U godini dana Hrvatska je povećala broj zaposlenih za oko 40 tisuća, tako da je krajem srpnja ukupan broj prijavljenih u sustavu mirovinskog osiguranja bio nadomak 1,8 milijuna, sa zaostatkom od svega 12 tisuća!
Probijanje granice od 1,8 milijuna zaposlenih prebačeno je za iduće proljeće i ljeto, a osim stranih radnika, u postizanju novog rekorda pomažu i umirovljenici. U srpnju je na pola radnog vremena bilo zaposleno 37.955 umirovljenika. To je oko 5.500 više nego na početku ove godine i oko deset tisuća više nego što je bilo zaposlenih umirovljenika prije dvije godine, analizira Večernji list.
Jedne na posao vraćaju male mirovine od kojih ne mogu živjeti, a druge prilika koja im se otvorila. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava procjenjuje da će se do 2028. godine zaposliti oko 53 tisuće umirovljenika pa proizlazi da će se vratiti iz mirovine više ljudi nego što grad Karlovac danas ima stanovnika!
Budućnost domaćeg tržišta rada gradi se tako na uvozu stranaca i aktiviranju populacije koja je otišla u mirovinu. Uz rad na pola radnog vremena uz zadržavanje pune mirovine, od iduće godine uvodi se i mogućnost rada umirovljenika na puno radno vrijeme, uz pola mirovine. Država vjeruje da će se zahvaljujući toj odredbi na puno radno vrijeme zaposliti oko devet tisuća umirovljenika, što je prilično optimistična procjena.
Intelektualni radnici u prednosti
Među sad zaposlenim umirovljenicima na pola radnog vremena je oko 5 tisuća znanstvenika, stručnjaka i inženjera, oko 4 tisuće direktora i raznih dužnosnika te oko tri tisuće administrativnih službenika pa je za očekivati da će mnogi iz te skupine ‘uzeti’ puni posao! To se posebno odnosi na poslove gdje se ne traži dobra fizička kondicija. Ipak, znatan dio starijih radi i na fizički zahtjevnim poslovima te će se oni vjerojatno držati dosadašnjeg modela rada na četiri sata.
Osim toga, zeleno svjetlo za legalno zapošljavanje dobit će sve kategorije umirovljenika, poput obrtnika ili primatelja obiteljske mirovine, uključujući i ljude koji su otišli u invalidsku mirovinu. Umirovljeničke udruge zatražile su ocjenu ustavnosti zakonske odredbe o uskrati pola mirovine onima koji se zaposle puno radno vrijeme.
Muke s poslodavcima
Iskustva starijih ljudi koji rade na četiri sata su različita. Ima slučajeva da poslodavac prijavljuje umirovljenike na četiri sata, ali od njega se očekuje da radi puno radno vrijeme pa i prekovremene sate koji se nekome plate, a nekome ne. Bolje prolaze umirovljenici zaposleni u javnom sektoru, primjerice liječnici u sustavu zdravstva, jer se njima svaki odrađeni sat pošteno plati.
“Ponudili su mi da taksiram u sezoni uz prijavu na četiri sata, ali uz uvjet da sam tri mjeseca dostupan 24 sata na dan uz fiksnu plaću u visini minimalca, koja ne ovisi o broju sati rada”, rekao je Večernjem jedan umirovljenik! Drugi je prijavljen na četiri sata u građevinskom sektoru, a radi najmanje deset sati. Kao i svi građevinari, prijavljen je na minimalnu satnicu propisanu kolektivnim ugovorom, a ostalo mu isplaćuju kao neoporezivu naknadu.
Ima slučajeva da privatni poslodavci prijavljuju radnike na jedan sat tjedno, ne samo umirovljenike nego i ostale, na što odvajaju mizerne socijalne doprinose, a ostalo im isplaćuju preko neoporezive naknade. Umirovljenik koji skupi godinu dana staža, bilo da radi na pola radnog vremena, ili preko ugovora o djelu, može tražiti naknadni izračun mirovine kako bi mu se ta godina dana pribrojila mirovini. Umirovljeniku koji je radio za minimalac godina dana staža kreće se oko 14 eura. Uz zaposlene preko ugovora o radu, lani je oko 50 tisuća umirovljenika radilo i preko ugovora o djelu.
