I dalje pristižu reakcije na priče umirovljenica Dijane i Slavice koje su za naš portal priznale da rade kako bi zadržale standard, neovisnost i kvalitetu života. Kažu, i dalje osjećaju potrebu za lijepom odjećom, knjigom, umjetničkom monografijom, putovanjem, časopisima, automobilom, lijepim stambenim prostorom i kvalitetnim druženjem uz kulturne sadržaje pa mjesečno na život troše 1.800 odnosno više od 2.000 eura.
Naglasimo još jednom: i Dijana i Slavica istaknule su da unatoč formalnoj mirovini i dalje rade jer bi bez dodatnih prihoda teško uspjele pokriti sve troškove. No, dio čitatelja njihove priče vidi sasvim drugačije. “Da li se gospođa od 1.800 eura prihoda bar malo srami? Svi su je popljuvali s razlogom. Nekima nikad dosta, pa neka se proba ugurati u Sabor, tamo će dobiti više. Strašno koji luksuz!” komentirala nam je Ana uvjerena da umirovljenici moraju živjeti asketskim životom, bez knjige, bez putovanja, bez nove garderobe.
“Ti koji čitaju knjige su upropastili Hrvatsku”
Slično razmišlja i Zlatko, koji je posebno oštar: “Svaki umirovljenik zna preživjeti sa 600 eura osim tih bahatih žena kojima ni 1.800 eura nije dovoljno. Da postoji zakon u ovoj državi to bi im se oduzelo i dalo sirotinji. Dok djeca u Africi gladuju, gospođa kupuje knjigu od sto eura. Besramno! Što nama ostalima želi poručiti? Da je pametnija od nas? Takva je odnarođena i takvi su ‘načitani’ našu Hrvatsku doveli u stanje u kojem se nalazi. Sramota da ste im uopće dali medijski prostor.”
“Svaka budala ima veselje”
Nije jasno kako je Zlatko uspio u uzročnu-posljedičnu vezu dovesti rad dviju umirovljenica i glad u Africi, ljubav prema pisanoj riječi i elitizam, no posve je jasno da mu čitanje nije jača strana. Nije on jedini koji je preneražen trošenjem novca na knjige. Ni Klara, 64-godišnja čitateljica, ne štedi na pokudama: “Nije mi jasno kada čita te knjige i putuje i radi i druži se kad je nakupovala razne Netflixe i internete. Oni uzmu cijeli dan pa za ništa nema vremena kao i društvene mreže.”
“Nikad ne bih dala, ni da sam bogata, sto eura za časopise i knjige. Ima ih i u knjižnici, a imam i doma nekih nepročitanih. Sve u svemu, svaka budala ima svoje veselje i raspolaže svojim novcem po želji. Hranu kupim kvalitetnu jer to unosim u sebe. Nikad ne bih radila nakon 55. godine”, puna je osuda Klara.
“Može se živjeti dobro i sa 700 eura”
Branko pak upozorava da se sreća ne može svesti samo na materijalno, iako nije jasno zašto su Dijana i Slavica proglašene materijalisticama kad su jasno istaknule važnost duhovne i kulturne nadgradnje i ne gomilaju kapital. “Ne mislim da gladan čovjek uživa sreću, ali mislim da netko može biti puno sretniji u Suzuki Vitari nego onaj u BMW-u. Pozdravlja vas umirovljenik sa 41 godinom staža u terenskom poslu i 734 eura mirovine. I moja supruga, bolnička medicinska sestra, ima 697 eura. Moja sreća su mojih pet zdravih unuka”, zaključuje.
Na tu nit nadovezuje se i Snežana, koja poručuje da je moguće živjeti dobro i sa 700 eura, ako se ne prati svaki trend. I ako se, vjerojatno, ne kupuju knjige koje su za brojne komentatore prava “crvena krpa”.
“Kupujem svu hranu, kozmetiku, suplementacijski magnezij i plaćam lijekove. Moram reći jedno: ako si skroman i ne pratiš trendove nego vidiš ljepotu u malim stvarima, može se živjeti dosta dobro. Šta će mi pun ormar krpica? To ne razumijem. Meni su potrebne dobre tenisice koje traju tri godine. Jedna zimska jakna u deset godina, zimske cipele isto. Da skratim, nama penzionerima ne treba puno. Voće, povrće, malo mesa i to je to, i još mi ostane 150 eura za režije. Živim u svojoj maloj kući”, kaže nam Snežana.
Za kraj ponovimo: prema podacima HZMO-a prosječna starosna mirovina od 654,63 eura pokriva tek 45,33 posto neto plaće. Istovremeno, cijene hrane lete u nebo. Samcu je samo da ne umre od gladi nužno potrošiti 270 eura mjesečno na hranu i higijenu, izračunao je portal Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
