Zdravlje mirovinskog sustava može se promatrati kroz različite pokazatelje, a dio stručne javnosti i brojni čitatelji smatraju da je posebno informativna skupina umirovljenika s takozvanim punim stažem. Neki čak kažu da bi se u statistikama prosjeka mirovina trebale koristiti samo starosne mirovine ostvarene na temelju 40 i više godina mirovinskog staža prema Zakon o mirovinskom osiguranju.
Riječ je o relativno malobrojnoj skupini koja, u odnosu na ukupnih 1.229.281 korisnika mirovina, više nalikuje iznimci nego pravilu, ali upravo zato služi kao svojevrsni lakmus-papir sustava.
Podaci za 2025. godinu pokazuju da su mirovine za ovu skupinu tijekom godine rasle očekivano s postupnim povećanjem broja korisnika. U siječnju je prosinačku starosnu mirovinu s 40 i više godina staža, bez međunarodnih ugovora, primilo 94.408 osoba uz prosječan iznos od 915,62 eura. Do prosinca je broj korisnika narastao na 98.928, dok je prosječna isplata za studeni dosegla 1.005,22 eura. U usporedbi početka i kraja godine, riječ je o nominalnom povećanju iznosa od oko 9,8 posto te rastu broja korisnika od približno 4,8 posto.
Bez sumnje, nominalni rast posljedica je redovitog usklađivanja mirovina prema inflaciji i kretanju prosjeka plaće. Iz javno dostupnih podataka nije moguće razlučiti koliki je dio tog “povećanja” rezultat samog usklađivanja, a koliki proizlazi iz uključivanja novih korisnika s 40 i više godina staža i njihovih iznosa mirovina.
Ipak, iako se mirovine s punim stažem često spominju kao pokazatelj zdravlja sustava, njihov mali udio u ukupnoj populaciji umirovljenika ograničava domet takvih zaključaka. U slučaju mirovina koje smo uspoređivali radi se tek o 7,7 posto mirovina. No one pružaju rijedak uvid u to kako bi sustav izgledao u uvjetima kakvi su Hrvatskoj, za sada, nedostižni.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
