Njemačka koalicijska vlada spremna je u petak izglasati mirovinsku reformu koja će u idućih 15 godina državu stajati oko 185 milijardi eura, a građanima u dobi za mirovinu omogućiti rad bez plaćanja poreza. Riječ je o politički osjetljivom zakonu koji je, unatoč otporu mlađih zastupnika konzervativnog bloka, ipak dobio zeleno svjetlo kao dio koalicijskog sporazuma kancelara Friedricha Merza i socijaldemokrata.
Ekonomisti upozoravaju da će povećanje izdataka dodatno opteretiti sustav koji se već sada suočava s nepovoljnim demografskim kretanjima. Njemačka populacija naglo stari, a broj zaposlenih koji uplaćuju doprinose pada, što produbljuje jaz između sve manjeg broja radnika i sve većeg broja umirovljenika. No što se mijenja?
Čuvanje udjela mirovine u plaći
Prosječna državna mirovina, koja trenutno iznosi 48 posto prosječne plaće, ostat će na toj razini sve do 2031., a potom će se postupno smanjiti na 46,3 posto do 2039. godine. Bez intervencije, pad bi započeo ranije i završio na 44,9 posto do 2040. godine.
Prema novom izvješću o stanju mirovinskog osiguranja, samo će ova mjera do 2039. godine koštati 22 milijarde eura. Time se djelomično ublažavaju posljedice reforme iz 2005. koja je bila usmjerena na automatsko ograničavanje rasta mirovina u slučaju nepovoljnog odnosa radnika i umirovljenika.
Da je pritisak velik, pokazuju i projekcije: dok je 1992. godine Njemačka imala 2,7 radnika na jednog umirovljenika, danas ih je manje od dvoje. Do sredine stoljeća taj će se odnos spustiti na 1,3 prema jedan.
Raste majčinski dodatak
Povećava se dodatni staž koji se priznaje za podizanje djece. Roditelji čija su djeca rođena prije 1992. godine više neće biti ograničeni na šest mjeseci priznatog staža. Umjesto toga, svim roditeljima omogućit će se do tri po djetetu. Ovom proširenju trebalo bi biti obuhvaćeno oko deset milijuna roditelja, ponajviše žena, a trošak se procjenjuje na 62,7 milijardi eura do 2039. godine.
Poticaji za nastavak rada nakon 67. godine
Kako bi dulje zadržala radnu snagu, Vlada uvodi poreznu olakšicu za umirovljenike koji nastave raditi nakon propisane dobi umirovljenja. Mjesečni prihod do 2.000 eura neće se oporezivati, počevši od 2026. godine. Procjene govore da će ova mjera državu godišnje stajati oko 890 milijuna eura izgubljenog poreznog prihoda u razdoblju 2026.–2030.
Takvi potezi dio su pokušaja da se ublaže gospodarske posljedice demografskog pada. Vlada tvrdi da mirovinski paket pruža “kratkoročno olakšanje i dugoročno usmjeravanje”, no već sada je jasno da će iduća, sveobuhvatnija reforma, predviđena za iduću godinu, biti ključna za održivost sustava koji je temelj njemačke socijalne države.
