Nakon izjave predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnje Stanišić, da se SUH usuglasio kako će se ubuduće protiviti postotnom usklađivanju mirovina, reagirao je i čelnik Bloka umirovljenici zajedno, Milivoj Špika.
Stanišić je tek okvirno naznačila da se SUH okreće zagovaranja modela linearnog usklađivanja, dakle povećanju mirovina u jednakom iznosu za sve. No takav pristup mijenja odnose među mirovinama, smanjuje realnu vrijednost većih mirovina i zbog toga se ne može nazivati usklađivanjem. Više o tomu pročitajte na ovoj poveznici.
“Taj je stav SUH-a nažalost nešto što me neugodno iznenadilo. Ne mogu vjerovati da Višnja Stanišić, kao osoba koja je cijeli i puni radni vijek odradila kao djelatnik HZMO, tako nešto uopće predlaže”, kazao je Špika.
U raspravu se uključio i zbog brojnih komentara građana na našem portalu i Facebook stranici, gdje dio umirovljenika otvoreno podržava različite modele izjednačavanja mirovina; od linearnih podizanja, preko određivanja jedinstvene vrijednosti godine staža bez obzira na visinu ukupno plaćenih doprinosa, sve do potpunog poravnanja mirovina bez obzira na uplate i radni staž.
“Moram priznati da sam jako razočaran cijelim nizom komentara koji su dokaz, s jedne strane, nedovoljnog znanja, a s druge izrazito velike sebičnosti”, napisao je Špika. Naglasio je kako je logički, matematički i moralno neodrživo istodobno pozivati se na pravednost i tražiti jednaku mirovinu za sve bez obzira na duljinu staža i uplaćene doprinose.
Ako je netko, kaže, u startu imao 30 posto veću mirovinu od kolege, razlika od 30 posto mora ostati i nakon desetog, ili bilo kojeg, provedenog usklađivanja: “Usklađivati mirovine svima s istim iznosom negira sve ono što bi mirovinski sustav, kao posljedica nečijeg tadašnjeg izdvajanja, trebao predstavljati.”
Oštro je odbacio ideju da bi svi umirovljenici trebali primati jednaku ili približno jednaku mirovinu bez obzira na staž i doprinose: “Tako nešto nema apsolutno nikakvo uporište u logici i bilo kojem obliku pravednosti. Predlagati ili podržavati takvu ideju je krajnje nepošteno i sebično, toliko da mi naprosto nije jasno kako tako nešto nekome uopće može pasti na pamet.”
Ipak, Špika čini jasnu razliku između usklađivanja mirovina i jednokratnih mjera pomoći. Dok linearno povećanje u redovitom usklađivanju smatra nepravednim, podržava da u paketima pomoći najmanje mirovine dobiju najviše pa i da se jednako dijele određeni iznosi, ali isključivo uz prihodovni i imovinski cenzus.
