Rasprava o mirovinskom sustavu često se vodi bez konkretnih brojki, pri čemu ni sami umirovljenici koji se žale na male mirovine ne znaju ni koliko su tijekom godina rada uplatili u mirovinski sustav kao ni odnos svojih uplata prema mirovinama koje primaju.
“Radila sam 40 godina, a penzija mi je 600 eura”, kaže naša čitateljica Antonija bijesna na doista malu mirovinu koja joj ne može jamčiti život dostajan čovjeka. Antonija navodi da je velik dio radnog vijeka provela u smjenskom radu, da nije pretjerano koristila bolovanja i da bi bilo bolje da je novac slagala u čarapu nego što ga je uplaćivala u mirovinsko osiguranje.
Antonija populistički i pomalo naivno mirovinski sustav uspoređuje sa oročenom štednjom, spominje kamate, svodi državu na banku, zanemarujuje činjenicu da se radi o generacijskoj solidarnosti koja, između ostalog, solidarno štiti radnike u slučaju nemogućnosti rada, članove obitelji u slučaju smrti radnika ili umirovljenika, ali i društvo od toga da mu na potpuni teret padnu oni neskloni štednji i planiranju za starost pri čemu sve nabrojano ima i nemalu cijenu.
Je li čarapa doista bolja od mirovine? To možemo provjeriti krajnje banaliziranom linearnom računicom u kojoj bismo aktualne parametre mirovinskog sustava preslikali na 40 godina rada. Dakle, riječ je o pojednostavljenom, ilustrativnom izračunu koji nije precizan, ali je indikativan.
Ono što Antonija i brojni drugi umirovljenici koji nam se žale na visinu mirovina ne govore jest visina plaće koju su zarađivali. Sudeći prema odnosu godina rada i visini Antonijine mirovine, riječ je o cjeloživotnom minimalcu ili mirovini koja je značajno odudarala od prosjeka.
Koliko se uplaćuje?
Uzmemo li sadašnji trenutak, važeću minimalnu bruto plaću od 1.050 eura i ukupne mirovinske doprinose u iznosu od 20 posto pa ih rastegnemo na cijeli radni vijek, možemo izračunati koliki bi kumulativno ti doprinosi iznosili. Iz minimalca se tako sada za mirovinsko osiguranje izdvaja 210 eura, odnosno 2.520 eura godišnje. Time se za 30 godina rada u sustav uplati 75.600 eura, a za 40 godina čak 100.800 eura.
Iako se naizgled radi o velikom novcu, izračunata mirovina za tako niske uplate bila bi ekstremno niska pa država radnike s plaćama koje su bitno ispod prosjeka izdašno subvencionira kroz institut najniže mirovine. To znači da im automatizmom podiže iznos mirovine množeći godine mirovinskog staža sa 106 posto aktualne vrijednosti mirovine koja od 1. srpnja 2025. godine iznosi 14,45 eura.
Koliko se isplaćuje?
Dakle, za izračun najniže mirovine koristi se iznos od 15,32 eura po godini staža. To znači da najniža mirovina za 30 godina staža ostvarenog u Hrvatskoj iznosi 459,60 eura mjesečno, a za 40 godina staža 612,80 eura. To je pak otprilike mirovina koju prima naša čitateljica Antonija s kojom smo i započeli ovu priču.
Koliko “traju” doprinosi?
Kada se ti iznosi usporede s ukupnim uplatama, vidi se koliko se brzo uplate u mirovinsko osiguranje “troše”. U oba slučaja, i kod 30 i kod 40 godina rada, ukupno uplaćeni doprinosi pokrivaju približno 13,7 godina isplate najniže mirovine.
Koliko dodaje državni proračun?
Pretpostavimo da je Antonija umirovljena lani s propisanih 63 godine i 9 mjeseci staža za žene i da će doživjeti hrvatski ženski prosjek od 81,8 godina. To pak znači da će mirovinu primati oko 18 godina i 1 mjesec i da će hipotetski u ovom našem krnjem modelu primiti kumulativno oko 132.900 eura mirovine. To premašuje njezine uplate mirovinskih doprinosa od 100.800 eura za čak 32.100 eura, a što će pokriti državni proračun.
Računica nije precizna, ali je indikativna
Ova računica ne opisuje stvarno funkcioniranje mirovinskog sustava, zanemaruje fluktuacije u visini plaće i inflaciju, isplatu socijalnih transfera i takozvane 13. mirovinu, te primjenjuje minimalnu plaću (i visinu doprinosa) koja vrijedi tek od ove godine. No može poslužiti kao ilustracija koja na grub način prikazuje koliko bi, u hipotetskom slučaju današnjih parametara zamrznutih kroz 30 ili 40 godina rada na minimalnoj plaći, kumulativne uplate pokrivale godina isplate mirovine.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!