Sindikat umirovljenika Hrvatske predložio je uvođenje različitih stopa usklađivanja mirovina prema visini primanja: mirovine iznad 800 eura dobivale bi isključivo redovno usklađivanje, dok bi one niže rasle za 110 ili 120 posto redovnog usklađivanja.
Ideja je, kako navode u Sindikatu, usmjerena na ublažavanje siromaštva među umirovljenicima. Iako se mirovine po predloženom modelu ne bi izjednačile, realna razlika među njima bi se smanjivala, a početni omjer bi se izgubio. Reakcije naših čitatelja pokazuju su mnogi spremni podržati takvu ideju, no brojni su umirovljenici koji misle da svi trebaju imati jednak koeficijent usklađivanja.
Marija i Ružica: Podržavamo!
Marija, koja navodi da je 15 godina radila na “muškom i odgovornom” poslu, otvoreno podupire prijedlog SUH-a. Dapače, osobno se zauzima za radikalnije izmjene pa kroz subjektivno-emotivne slike predlaže umirovljeničku uravnilovku.
“Sve veći broj umirovljenika kopa po smeću. To je sramotno. I ja bih morala kopati po kontejnerima da mi dijete ne pomaže”, kaže. Posebno naglašava da rasprava o pravednosti često zanemaruje temeljne životne potrebe: “Neki vidim ne žele izjednačenje mirovina, ali svi moramo jesti, bez obzira u kakvim kućama ili stanovima živimo.”
Marija uz to otvara i osjetljivo pitanje stjecanja nekretnina. “Mnogi su dobili stanove besplatno, ja sam svoj kupila. Netko živi u velikom stanu ili kući koju je naslijedio, a netko otplaćuje ili je jedva otplatio kredit”, ističe zaključujući da političke promjene kroz desetljeća nisu promijenile položaj radnika.
Ružica također podupire jače “usklađivanje” nižih mirovina, Ni ona ne priznaje vezu između staža, uplata u mirovinsko osiguranje i mirovina. “Mislim da bi manje mirovine trebale rasti, primjerice, za 3,6 posto, a veće za tri posto”, navodi. Smatra da nisu svi imali jednake mogućnosti pa one koji su odradili 40 i više godina naziva privilegiranima. “Nisu svi imali privilegije raditi 40 godina. Obično su to imali oni u državnim firmama.” Dodaje da ni obrazovanje nije jamstvo dostojne mirovine: “Ljudi završe fakultet i danas imaju 400 eura.”
Umirovljenica Albina tek kratko poručuje: “Gospoda s velikim penzijama se bune. Kao da oni imaju veći želudac od nas malih sa manjim penzijama. Mislim da su sve mirovine iznad 600 eura zarađene na nepošten način i kroz privilegije. Zna se koliku penziju imaju radnici.”
Ana i Nada: Ne pristajemo!
S druge strane, dio umirovljenika prijedlog smatra nepravednim i opasnim presedanom. Ana, s visokom stručnom spremom, 43 godine, kako kaže, odgovorno odrađenog staža i mirovinom od 1.050 eura, tvrdi da se time izravno potkopava načelo na kojem počiva mirovinski sustav: “Prijedlog ide za tim da oni koji su najmanje radili i imaju najniže mirovine dobiju najveći postotak usklađenja”. Kao tipične primjere navodi umirovljenike s kratkim stažem, poljoprivrednike, dio obrtnika i radnike kod privatnika kojima su se uplaćivale minimalni doprinosi.
“Obrtnici su često živjeli daleko boljim standardom, a radnici su dobivali razlike ‘na ruke’ i tada se nisu bunili”, navodi, uz napomenu da je dio ljudi bez posla ostao privatizacijom u poznijim godinama, dok su neki otišli u prijevremenu mirovinu s visokim otpremninama. “Teško je razumjeti prijedlog koji kroz vrijeme želi približiti najniže mirovine onima koji su 35, 40 i više godina uredno uplaćivali doprinose”, zaključuje i dodaje da za sve s niskim prihodima već postoji sustav socijalne skrbi.
Umirovljenica Nada dodatno zaoštrava raspravu podsjećajući na praksu sive ekonomije i stambene sigurnosti: “Znam masu ljudi koji su cijeli radni vijek dobivali minimalac, a ostalo ispod banka, kako se kaže u Dalmaciji. Sada se traži da svi imamo jednake mirovine, bez obzira na to tko je što i koliko uplaćivao.”
Izravno uspoređuje i životne okolnosti. “Zašto bih ja, sa završenim fakultetom, dvjema specijalizacijama i subspecijalizacijom, imala istu mirovinu kao netko tko je primao plaću ‘na crno’ i možda pritom dobio stan ili kuću bez kredita?” pita. Naglašava da je više od 39 godina uredno plaćala poreze i doprinose, radila bez petka i svetka, s dežurstvima od 24 sata te poručuje: “Ne mogu i ne pristajem na ideju da svi imamo jednake mirovine.”
Špika: Nepravedno
U raspravu na našoj stranici Facebooka uključio se i predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ). “Predloženim načinom bi se dogodila samo još jedna nova nepravda kojih je i bez ovog već previše u mirovinskom sustavu. Dijeliti veću financijsku pomoć onima sa najnižim mirovinama, a najmanju onima sa većima je u redu. Ali narušavanje početnih odnosa različitih mirovina nije dobro niti pravedno”, napisao je Milivoj Špika.
Iz Sindikata navode da različite stope usklađivanja nisu novost i koristi ih nekoliko EU zemalja. “Italija koja za mirovine izdvaja najveći udio BDP-a od svih EU zemalja, također ima socijalni element pri usklađivanju te onima s nižim mirovinama omogućuje povoljnije stope usklađivanja mirovina nego onima s višim mirovinama”, poručuju iz SUH-a. Više pročitajte na ovoj poveznici.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
