Prati nas

Vijesti

Tri razreda

Sindikat zahtijeva da se manje mirovine usklađuju po većoj stopi

Kao argument navode primjer Italije, koja, unatoč najvećem udjelu izdvajanja za mirovine u BDP-u u EU, primjenjuje socijalno diferencirane stope usklađivanja u korist umirovljenika s nižim primanjima.

Objavljeno

|

Autor

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić.
Višnja Stanišić, predsjednica SUH-a (scr: HRT)

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) najavio je da će se tijekom 2026. godine koncentrirati na nekoliko zahtjeva prema vladajućima, a kako bi pomogao najvećem dijelu umirovljenika, posebno onima s nižim mirovinama.

Udarna točka SUH-ovog programa je uvođenje varijabilnog modela usklađivanja mirovina, tako da se usklađuju u stopostotnom iznosu prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena. Uz to traže dodatni socijalni element kroz primjeru indeksa za usklađivanje.

Na mirovine do 500 eura, mirovine bi se usklađivale s indeksom 120 posto, dok bi one do 800 eura dobile indeks od 110 posto. Mirovine veće od 800 eura dobile bi samo golo usklađivanje. Primjerice, ako je osnovna stopa usklađivanja 3 posto, to znači da bi se dio mirovna usklađivao po stopi 3,6 posto, dio po stopi od 3,3 posto, a one veće od 800 eura po stopi od samo 3 posto.

oglas

Tim modelom niže mirovine dobile bi i usklađivanje i rast, dok bi više mirovine dobile samo usklađivanje pa bi se realna razlika u kupovnoj moći s vremenom smanjivala između manjih i većih mirovina, iako se ne bi izjednačila.

Kako obrazlaže SUH, trenutna formula usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 nije dovoljna jer dovodi do daljnjeg opadanja udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Hrvatski cilj trebao bi biti da prosječna mirovina iznosi najmanje 60 posto prosječne plaće, no ovim tempom to se neće nikada ostvariti. Posljednje izmjene ZOMO-a i povećanja mirovina dovest će nas do oko 50 posto udjela kad se gledaju sve mirovine, no ako formula usklađivanja ostane ista, s vremenom će mirovine opet pasti ispod te granice.

Iz Sindikata navode da različite stope usklađivanja nisu novost i koristi ih nekoliko EU zemalja. “Italija koja za mirovine izdvaja najveći udio BDP-a od svih EU zemalja, također ima socijalni element pri usklađivanju te onima s nižim mirovinama omogućuje povoljnije stope usklađivanja mirovina nego onima s višim mirovinama”, poručuju iz SUH-a.

Zanima nas vaša priča

Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!

oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite zadovoljno, živite dobro.

EPP