‘Baka je teti kupovala zlato, a mojoj mami fritezu’

Romani, filmovi i turske sapunice non-stop upozoravaju na traume, pa i tragedije koje mogu nastati kad se svekrve miješaju u brakove djece i prave razlike među snahama. No, neke ni danas ne shvaćaju gdje griješe. Pročitajte još jedno svjedočenje.

“Moja mama dolazi iz brojne, ali siromašne seoske obitelji koja je živjela od male farme. S druge strane, tata i njegov brat odrasli su u dobrostojećoj gradskoj obitelji. U potrazi za većim i boljim životnim prilikama, mama se preselila u grad, gdje je upoznala tatu. Zaljubili su se i vrlo brzo se vjenčali.”

“Međutim, tata je već imao brak iza sebe i još je otplaćivao dugove iz te propale veze, a te je dugove unio u njihov brak. Mama mu je pomogla da ih otplati, ali ne samo to, već je u prvim godinama njihovog braka bedinala i njegovog djeda, i djedovog luckastog brata. Kuhala im je, čistila, čak ih je i odijevala, uz puno radno vrijeme na redovnom poslu. Baka fizički oko njih nije radila ništa, ali je zato vodila njihove financije”, počinje ispovijest kćeri i unuke na Quori.

Dvostruka mjerila prema snahama

“Tatin je brat oženio jedinicu iz zbilja bogate obitelji. Svake godine za Božić okupljali bi se svi kod bake s tatine strane koja je mojoj mami pod bor redovito stavljala poklon za ‘obitelj’. Ti pokloni bili su tave, friteza, komplet posuđa, toster i slično. Nikada nije dobila osobni poklon, nešto samo za nju”, opisuje.

“Zatim bi mama morala gledati kako njihova druga, hoch snaha, a moja teta, otvara poklone u kojima su bile, kako koje godine, ali redovito zlatne naušnice, ogrlica, skup komad odjeće, narukvica, sve vrlo osobno. Kao dijete zapamtila sam trenutak kad je otvorila poklon i izvadila prekrasnu večernju haljinu, na što je baka glasno uzviknula: Mislila sam da bi to mogla nositi na novogodišnjoj zabavi na koju idete.”

Rođendani jednako uvredljivi

“Ni rođendani nisu bili puno drugačiji. Baka bi mami uvijek poslala samo čestitku, dok je teta dobivala i čestitku i novac. Sve je to trajalo godinama, a mama je uvijek zadržala vedro lice i zahvaljivala baki na poklonima, bez ijedne riječi prigovora. Nikad nije prestala raditi što god je trebalo za nju i nikada nije sprječavala tatu da ostavi sve i potrči pomoći majci kad god bi ga nazvala”, riječi iz kojih se mnogo može naučiti.

Kap prelila čašu

No, kap po kap dok se čaša jednom ne prelije. “Jedne godine u mami se nešto prelomilo. Približavao se Božić i nama se pokvarila perilica rublja. Baka je nazvala tatu i ponudila kupiti nam novu kao božićni poklon mami. Nakon što je prekinuo poziv, moj (nepromišljeni) otac to joj je tako i prenio. Mama je pukla i jasno mu rekla da joj je dosta razlike u načinu na koji se u obitelji tretiraju snahe. Tata je to prenio baki i od tada mama nije išla na božićna okupljanja te je dobivala samo božićnu čestitku i 50 eura”.

Ipak, nevoljena snaha je i dalje brinula o svekrvi u bolesti, čistila joj kuću, kupovala namirnice i kuhala. ”Čak i nakon što je tata umro, deset godina prije bake, mama je nastavila sve to činiti za nju. Jednom sam je pitala zašto, a ona mi je odgovorila: ”Zato što je ona majka tvog oca i to činim iz poštovanja prema njemu.“

Unuka i snaha izostavljene iz oporuke

Kraj je zbilja grozan. “Deset godina kasnije sjedila sam s bakom sama za kuhinjskim stolom i počela je govoriti da treba promijeniti oporuku jer to nitko nije napravio otkako je tata umro. Rekla je da bi, ako ostane kako jest, očev dio pripao mojoj mami i da to treba promijeniti jer ona nije obitelj. Ostala sam nijema pa je nastavila da sam ja obitelj i da će tatin dio podijeliti između mene i troje djece tatinog brata.”

”Prekinula sam je i rekla da me nije me briga što će učiniti sa svojim novcem, ali da je ta žena bila supruga njegovog sina koji ju je volio i da bi trebala poštovati njegov izbor. Dodala sam da sam ja pola proizvod njezinog sina, a pola te žene, koja je moja majka i koja se prema njoj odnosila s poštovanjem.” baka je nedavno umrla, zaključuje autorica, no u oporuku nije uvrstila ni nju ni majku.