Među zemljama članicama OECD-a najnižu dob za odlazak u mirovinu, 62 godine, trenutačno imaju Kolumbija, Grčka, Luksemburg, Slovenija. Najvišu od 67 godina imaju Danska, Nizozemska, Australija, Island, Izrael i Norveška.
No, čak polovica zemalja u idućim desetljećima ide prema povišenju tih granica. Rekorderi su Nizozemska i Švedska gdje će se u mirovinu sa 70 godina, Estonija sa 71 i Danska sa čak 74 godine.
Ako se pita sindikate – istim putem ne treba ići Hrvatska. Oni su još 2019. potpisima skupljenim u referendumskoj incijativi “67 je previš” natjerali Vladu da odustane od podizanja granice za mirovinu. “Naša životna dob je puno kraća nego u EU, i samim tim kvaliteta tog života i rada. Da ne govorimo da naši radnici rade u puno gorim uvjetima nego radnici u EU, tako da je puno razloga zašto se ne možemo složiti s tim preporukama”, kaže Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske za Novu TV.
No granica od 65 godina postavljena je davno, kažu u udruzi Glas poduzetnika. “Dok je životni vijek bio puno kraći i danas živimo duže, gotova svaka treća osoba je u mirovini što ne mogu isfinancirati ni puno bogatije države od nas”, objašnjava Ivana Matić, članica Upravnog odbora UGP-a.
Ni SDP ni MOST takav prijedlog ne bi podržali. Dapače izašli su s idejom skraćenog radnog tjedna. “Radni dan za koji se zalažemo je jedan oblik ulaganja u produktivnost i prije svega obitelj, ali bez nekakvog pomicanja granica za ulazak u mirovinu jer hrvatski radnik nije problem koji treba dodatno iscrpljivat nego je jedan oblik temelja društva”, izjavio je Ante Kujundžić, saborski zastupnik (MOST).
“SDP to ne može podržati jer je to apsolutno u suprotnosti s našom željom da kapitalizmu damo ljudsko lice, da damo prava radnicima i umirovljenicima i upravo u tom smjeru idemo sa svojim inicijativama i oko nove industrijske strategije, i oko drugačijih poreznih politika a poglavito oko skraćenog radnog tjedna”, rekao je Mišel Jakšić, saborski zastupnik (SDP). Što će napraviti s preporukom – iz Vlade nisu htjeli komentirati.
