U raspravama o izdašnosti hrvatskog mirovinskog sustava, često se uzimaju takozvane nacionalne mirovine kao primjer “nagrade za one koji nisu radili”. Dapače, sugerira se da bi ukidanjem te “rastrošnosti” porasle mirovine iz općeg sustava. No je li stvarno tako?
Nacionalnu naknadu za starije osobe za studeni 2025. primilo je 19.161 građana, a struktura korisnika pokazuje jasnu sliku: riječ je ponajprije o ženama u ranim sedamdesetima, koncentriranima u istočnoj Hrvatskoj. Precizno, podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuju da žene čine čak 80,25 posto svih korisnika, dok muškarci sudjeluju s tek 19,75 posto. Drugim riječima, na jednog muškarca dolaze četiri žene.
Najviše korisnika između 65 i 74 godine
Dobna struktura otkriva da gotovo 70 posto svih korisnika pripada skupini od 65 do 74 godine. Najbrojnija je skupina od 65 do 69 godina, koja čini gotovo 40 posto ukupnog broja primatelja. Medijan dobi korisnika kreće se oko 71 godine, što znači da je tipična primateljica žena u ranim sedamdesetima.
Broj korisnika nakon 75. godine osjetno pada, a starijih od 80 godina je oko 13 posto. U toj najstarijoj skupini udio žena dodatno raste.
Istok Hrvatske prednjači po broju korisnika
Gleda li se teritorijalna raspodjela, najviše korisnika ima Osječko-baranjska županija (1.920), zatim Splitsko-dalmatinska (1.869) te Grad Zagreb (1.537). Visoko su i Brodsko-posavska (1.434) te Vukovarsko-srijemska županija (1.368). Najmanje korisnika bilježe Ličko-senjska (249), Međimurska (337) i Dubrovačko-neretvanska županija (382).
Bi li ukidanje nacionalne mirovine spasilo mirovinski sustav?
Nacionalna naknada nije mirovina u klasičnom smislu, već socijalna pomoć za osobe starije od 65 godina koje ne ostvaruju pravo na mirovinu ili imaju vrlo ograničene prihode. Od 1. siječnja 2026. iznosi 160,22 eura. Prema najnovijim podacima HZMO-a, za isplatu nacionalne naknade za siječanj (u veljači) osigurano je 3,07 milijuna eura iz državnog proračuna, a pravo ostvaruje 19.210 osoba.
U istom mjesecu mirovinu je primilo 1.229.434 korisnika. Iako se nacionalna naknada ne financira mirovinskim doprinosima, kada bi se cjelokupna svota raspodijelila na sve umirovljenike, svaki bi dobio oko 2,5 eura mjesečno više.
Iz svega je vidljivo da je riječ o relativno maloj proračunskoj stavci u ukupnoj slici javnih rashoda za starije građane. Povećanje ukupnog troška proizlazi prije svega iz rasta pojedinačnog iznosa naknade, a ne iz osjetnog povećanja broja korisnika.
Po stabilnom broju korisnika možemo zaključiti i da je u pitanju neatraktivna socijalna naknada koja u pojedinačnom iznosu pokriva tek 64 posto temeljne potrošačke košarice za samca, prema izračunu portala za usporedbu cijena Koliko.HR. To znači da primatelju samcu mjesečno nedostaje više od 90 eura do procijenjenog minimuma za prehranu i higijenu.
