U Hrvatskoj je sve više umirovljenika za koje se može reći da su u dubokoj starosti. U samo deset godina broj korisnika mirovina starijih od 85 godina znatno je porastao, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Sukladno je to i promjeni dobne strukture i produljenju životnog vijeka, a što predstavlja izazov za mirovinske sustave diljem Europe. Posebice kada se zna da su starije generacije odlazile u mirovinu uz povoljnije uvjete i kraći staž.
Prema najnovijim podacima o mirovinama ostvarenima prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), isplaćenima u prosincu 2025. godine, Hrvatska ima čak 115.400 umirovljenika starijih od 85 godina. Oni čine 10,19 posto svih korisnika iz općeg sustava. Drugim riječima, svaki deseti umirovljeni po ZOMO-u pripada najstarijima.
Samo deset godina ranije, slika je bila bitno drugačija. U prosincu 2015. godine bilo 73.379 osoba starijih od 85 godina koje su primale mirovinu određenu prema ZOMO. Nasuprot današnjih 10,19 posto, bilo je to 6,46 posto populacije koja je primala takozvane radničke mirovine. To znači da je broj najstarijih u međuvremenu porastao za više od 42 tisuće, odnosno za oko 57 posto, dok je njihov udio u ukupnom broju ZOMO umirovljenika povećan za gotovo četiri postotna boda.
U obje promatrane godine žene uvjerljivo dominiraju među najstarijima. 2025. godine evidentirano je 76.274 žena i 39.126 muškaraca starijih od 85 godina, dok je 2015. bilo 50.450 žena naspram 22.929 muškaraca.
Sve manje mladih umirovljenika
Promjene su vidljive i kada proširimo promatranu skupinu. Umirovljenika umirovljenih prema ZOMO, a starijih od 80 godina, 2015. godine bilo je oko 195 tisuća, odnosno nešto više od 17 posto svih korisnika. Danas ih je više od 238 tisuća. To pak znači da više od petine umirovljenika pripada vrlo staroj dobi.
Istodobno se vrh dobne piramide postupno pomiče. Najbrojnije skupine i dalje su između 65. i 74. godine života, no udio populacije starije od 75 kontinuirano raste. Na suprotnoj strani primjetan je pad udjela mlađih korisnika. Tako je 2015. godine osoba mlađih od 60 bilo je gotovo 138 tisuća ili oko 12 posto svih ZOMO umirovljenika, dok ih je prema novijim podacima tek nešto više od 53 tisuće, odnosno manje od pet posto.
Ukupan broj radničkih mirovina pritom se nije dramatično mijenjao; krajem 2015. bilo ih je 1.135.166, a krajem 2025. godine 1.132.731.
Što to konkretno znači?
Medijan dobi korisnika mirovina prema ZOMO-u porastao je s približno 67 godina u 2015. na oko 72 godine u 2025. godini, što znači da je tipični hrvatski umirovljenik u samo deset godina postao oko pet godina stariji. Drugim riječima, polovica svih umirovljenika danas ima više od 72 godine
