Europski umirovljenici mogu zavidjeti Hrvatima: Veće mirovine stižu već sutra

Iako je u većini europskih država smanjenje mirovine zbog prijevremenog umirovljenja trajno, Hrvatska je od 1. siječnja ove godine postala rijedak izuzetak. Umirovljenicima koji su otišli ranije u mirovinu penalizacija se ukida nakon navršene 70. godine života. Prva isplata povećanih mirovina stiže već sutra u ponedjeljak, 16. ožujka 2026.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) po službenoj je dužnosti, bez donošenja posebnih rješenja, odredio novu svotu dijela prijevremene starosne mirovine za korisnike kojima je mirovina bila penalizirana. Prosječno povećanje iznosi 52,69 eura mjesečno po korisniku, a umirovljenicima će sutra biti isplaćen zaostatak za siječanj i veljaču ove godine.

Suprotno općem smjeru preporuka međunarodnih institucija

Ukidanje penalizacije nakon 70. godine ide u suprotnom smjeru od dugogodišnjih preporuka međunarodnih organizacija poput Svjetske banke i OECD-a, koje potiču produljenje radnog vijeka i strože uvjete za prijevremeno umirovljenje. One upozoravaju da Hrvatska već ima relativno povoljne uvjete za raniji odlazak u mirovinu, što u uvjetima starenja stanovništva dodatno opterećuje mirovinski sustav.

Sustav je već pod pritiskom nepovoljnih demografskih kretanja, smanjenog broja radno aktivnih i rastućeg broja umirovljenika pa se u većini zemalja EU-a potiče kasniji odlazak u mirovinu, a ne njegovo olakšavanje. Podsjetimo, trenutno na jednog umirovljenika Hrvatska broji tek 1,4 radnika.

Zbog svega navedenog i zbog očuvanja mirovinskog sustava, ali i pravednosti, u velikom broju europskih zemalja smanjenje mirovine zbog prijevremenog umirovljenja ostaje trajno do kraja života.

Njemačka

Standardna dob za odlazak u mirovinu je 67 godina, a prijevremeni izlazak moguć je od 63. Penalizacija iznosi 0,3 posto po mjesecu, odnosno 3,6 posto godišnje, i primjenjuje se trajno. Iznimke postoje za osobe s vrlo dugim stažem (45 godina), koje mogu ranije otići uz manje ili bez smanjenja.

Francuska

Nakon reforme, zakonska dob za umirovljenje iznosi 64 godine. Za ostvarivanje pune mirovine potrebno je ispuniti i uvjet potrebnog staža. Ako on nije ispunjen, mirovina se trajno umanjuje ili se mora raditi dulje kako bi se izbjeglo smanjenje. Posebni režimi ranijeg odlaska postoje za osobe s vrlo dugim radnim stažem. Podsjetimo, i Hrvatska ima institut dugogodišnjeg umirovljenika koji bez penalizacije može ranije otići u mirovinu.

Italija

Italija ima fleksibilan sustav s više modela ranijeg umirovljenja, osobito za osobe s vrlo dugim stažem. U nekim slučajevima nema klasične penalizacije, ali je iznos mirovine trajno niži jer se počinje isplaćivati ranije i raspoređuje na dulje razdoblje čime se postiže aktuarska neutralnost.

Španjolska i Portugal

Španjolska koristi trajnu progresivnu penalizaciju, otprilike od 2 do 8 posto po godini ranijeg odlaska, ovisno o stažu. Portugal uz osnovnu trajnu kaznu primjenjuje i takozvani faktor održivosti pa ukupno smanjenje može dosegnuti i oko 30 posto za odlazak nekoliko godina prije propisane dobi.

Grčka

Grčki sustav jedan je od najstrožih u EU-u. Bez dugog radnog staža penalizacija može biti vrlo visoka, a raniji odlazak često znači trajno smanjenje od više desetaka posto.

Švedska i nordijske zemlje

Nordijski model temelji se na aktuarskoj neutralnosti: raniji odlazak ne nosi formalnu kaznu, ali je mirovina matematički niža jer se raspoređuje na dulje očekivano razdoblje primanja.

Rumunjska

U Rumunjskoj je kazna za prijevremeno umirovljenje iznimno stroga, ali ne doživotna: primjenjuje se samo do dostizanja dobi za redovnu starosnu mirovinu, nakon čega se ukida. Raniji odlazak moguć je do pet godina prije propisane dobi, ali samo uz vrlo dug radni staž (najmanje oko osam godina iznad minimuma). Smanjenje iznosi nevjerojatno visokih 0,75 posto po mjesecu (oko 9 posto godišnje), pa za pet godina ranije može dosegnuti i do 45 posto. Kada umirovljenik navrši dob za starosnu mirovinu, penalizacija prestaje.

Hrvatska kao rijedak primjer u Europi

Upravo zato hrvatsko rješenje, ukidanje ionako blage penalizacije nakon 70. godine, predstavlja rijedak primjer u Europi. Dok većina država nastoji produljiti radni vijek i obeshrabriti raniji odlazak u mirovinu, Hrvatska je krenula suprotnim putem, pri čemu umirovljenici, umirovljeničke udruge i neke političke stranke poručuju da mjera nije dovoljna. Dio njih traži da se penalizacija ukine bitno ranije, već s navršenih 65 godina života.