Objava prvaka HSU-a Veselka Gabričevića o dogovoru s Vladom RH o povratku instituta zajamčene minimalne mirovine izazvala je brojne reakcije naših čitatelja. Dio ih strahuje da će njihov dugogodišnji rad time biti obezvrijeđen. No ima i onih koji upozoravaju – ako živimo u socijalnoj državi, i oni s 15 i oni s 40 godina staža moraju imati dovoljno za normalan život.
Tako naša čitateljica Josipa kaže da je vrijeđa kad čuje da je bi joj manje od 300 eura za 15 godina staža trebalo biti dovoljno. “Zašto bi mi to bilo dovoljno? Iz toga ispada kao da sam sjedila kod kuće i ništa nisam radila jer imam 15 godina staža. To nije istina. Ja sam teško radila i gubila zdravlje dok su drugi radili i uživali u plaćama, bolovanjima i godišnjim odmorima”, dodaje. Posao joj je, navodi, najviše udarao na živce zbog čega i danas osjeća iscrpljenost.
“Radila sam cijeli život. Samo nisam imala sreću živjeti tamo gdje ima poštenog posla. Petnaest godina konobarila sam na crno jer me gazde nisu htjele prijaviti, a morala sam od nečega živjeti i prehraniti se. Nisam mogla birati”, navodi.
Poslije je kaže mijenjala firme u kojima je bila prijavljena u radni odnos, no one su se rušile jedna za drugom. “Gdje god su me prijavili, prijavili su me na minimalac, a ostatak davali na ruke. Kao da sam ja mogla naređivati poslodavcu koliko će me prijaviti. Čovjek je bio sretan da uopće radi. Nisam ja mogla birati koliko će mi doprinosa uplatiti”, prisjeća se teškog života u neizvjesnosti.
“Nisam birala takav život”
“I sada mi govore da nisam zaradila više i da nisam uplaćivala. Nisam ja kriva što je moj rad bio potplaćen, neprijavljen ili u propalim firmama. Nisam ja birala takve gazde. A možda sam radila duplo više nego te gospođe koje sad pričaju te gluposti. Ako smo prava država u Europskoj uniji, onda trebam dobiti i više od 400 eura o kojima se govori”, navodi.
Čitateljima koji se ne slažu s njenim tvrdnjama poručuje: “Svi se prave vjernici a druge bi utopili u žlici vode. Možete biti sretni što ste imali siguran posao, uredne prijave, dobili od države stanove. Ja nisam živjela u velikom gradu, nisam dobila stan, nisam se uselila u oteto kao mnogi koji danas dijele lekcije o poštenju. Oteto prokleto! Neka svatko prvo pomete pred svojim vratima prije nego baci kamen na druge.”
Nadica: “Ispijali ste kave dok smo mi radili”
Umirovljenica Nadica, s druge strane, sve koji su skupili tek 15 staža proziva neradnicima. “Ovi sa 15 godina rada su plandovali, ispijali kave, jajca češali. I sad njima treba dati mirovinu kao onima koji su radili 30 i više godina”, piše nam na našoj društvenoj mreži.
“Bolje da nismo radili, koliko smo bezvrijedni i poniženi. Samo da smo se vozili, išli na posao, trebali bismo imati mirovinu, a ne još i raditi osam sati, subotama, nedjeljama i blagdanima, noćne i dnevne. Koliko čovjek mora biti gad da napravi ovakve nepravde”, navodi rezignirano mogućnost uviđenja minimalne mirovine.
Jadranka: “To je stimuliranje nerada”
“Nije u redu, povećajte minimalnu, ali i onima koji su odradili dulje. Nije isto koliko godina si radio i plaćao doprinose, a koliko na crno, a sad skoro svima isto. Neće ići. Glupost je takav prijedlog. Tko je lud da radi 41 godinu ako za 15 dobije jedva nešto manje? Baš će stimulirati dulje ostajanje u svijetu rada”, kaže umirovljenica Jadranka.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!