Starije su osobe među najbrže rastućim korisnicima društvenih mreža, i to globalno. No nekontrolirano korištenje interneta može biti štetno i voditi u pad pada produktivnosti i otežano obavljanja svakodnevnih obaveza, potvrđuje nam magistrica psihologije Sara Maras.
“Nakon previše vremena provedenog listajući društvene mreže, često shvatimo da smo frustrirani, da nas bole oči i da se uopće ne osjećamo odmorno. Razlog je taj što su internetski sadržaji vrlo nabijeni podražajima koji se brzo izmjenjuju, što našem mozgu ne daje priliku da se odmori, jer je zapeo u konstantnom procesiranju informacija i iščekivanju novih. Jedino što je opuštajuće u cijelom procesu je dojam da se od nas ništa ne traži niti očekuje, te da nema ničega što bismo mogli napraviti ‘krivo’ ili nedovoljno dobro”, kaže.
Napominje i da je većina sadržaja napravljena da odaje dojam da nam se netko izravno obraća i razgovara s nama, na što su starije usamljene osobe osobito osjetljive. “Takav format primamljiv je jer ga možemo pustiti da se vrti u pozadini bez da aktivno sudjelujemo u njemu, i svejedno dobiti dojam da se s nekim družimo ili slušamo prijatelja. Naravno, na kraju to nije slučaj jer je sadržaj formatiran da izazove iluziju bliskosti s autorom, ali te bliskosti na kraju nema, te smo po završetku videa ili podcasta jednako usamljeni kao i prije”, objašnjava naša sugovornica iz Meridia savjetovanja.
Samoizražavanje
Na pitanje kako doskočiti kompulzivnom i pretjeranom korištenju interneta, upućuje na aktivnosti koje su daleko zdravije od bježanja u virtualni svijet.
“Pisanje, crtanje, ples, glazba. Bilo koji oblik umjetnosti, čak i ono u čemu nismo dobri i za što se smatramo netalentiranima, ispunjava našu potrebu da se izrazimo i da nešto stvorimo. Radionice i tečajevi crtanja, pisanja, plesa, heklanja, izrade nakita ili keramike, dobar su početak ako se time nismo prije bavili. Radionice obično imaju više polaznika, pa su također i mjesto za druženje s ljudima koji imaju slične interese”, kaže psihologinja.
Boravak u prirodi i sport
“Znanstveno je dokazano da boravak u prirodi snižava puls i tlak te smanjuje subjektivni doživljaj stresa. Nije potrebno otići na samotnu planinu da bismo dobili taj efekt, dovoljno je prošetati negdje gdje možemo vidjeti drveće i čuti ptice. Kod sporta je slična stvar – bavljenje fizičkom aktivnosti smanjuje fiziološke znakove anksioznosti i depresije i poboljšava samopouzdanje”, napominje Maras.
Druženje
“Potreba za druženjem jedna je od temeljnih ljudskih potreba, a razgovor nam pomaže da vlastite probleme sagledamo novim očima. Ako imamo sreće, prijatelji nas mogu i podržati i utješiti kada je potrebno, ili nasmijati kada smo tužni. Društvene igre i aktivnosti isto su dobra ideja – zabavne su same po sebi, a i zahtijevaju da se svi aktivno uključimo i uživimo u nešto. Kvaliteta prijateljstava veliki je prediktor životne sreće, a uvelike ovisi o tome koliko vremena i energije ulažemo u njih”, zaključuje naša sugovornica.
Što kažu brojke?
U Sjedinjenim Državama je prošle godine čak 90 posto starijih od 50 godina koristilo internetske platforme, a gotovo polovica provodila je više od sat vremena dnevno ponajviše na Facebooku i YouTubeu, govore podaci Američke udruge umirovljenika i starijih osoba.
U siječnju ove godine i njemački Bitkom je objavio da je internet u Njemačkoj postao svakodnevica za stariju populaciju. Među starijima od 65 godina, njih 74 posto aktivno koristi Internet s tim da su gotovo svi mlađi umirovljenici u dobi do 69 godina online, njih čak 98 posto. S dobi udio korisnika opada, pri čemu se vidna granica javlja oko 74. godine. Da na europskoj razini raste broj starijih korisnika interneta, govore i podaci Ureda za statistiku Slovenije s početka prošle godine, koji pokazuju da je online 75 posto osoba između 65 i 74 godine.
Potencijalni problemi
Kako raste broj starijih korisnika, raste i broj sati koje provode na društvenim mrežama. Forbes upozorava da ni ova populacija nije imuna na kompulzivno, nekontrolirano i pretjerano korištenje brojnih platformi. “Društvene mreže mogu pozitivno utjecati na osjećaj zadovoljstva, pružiti socijalnu podršku i jačati osjećaj zajedništva, no pretjerano korištenje samo povećava stres. Čak i kad uzrokuje negativne posljedice poput lošeg sna i sjedilačkog načina života, algoritamski dizajn platformi čini da korisnici to ponašanje percipiraju kao nagrađujuće.”
“Za starije osobe problem je pojačan jer prirodne promjene u mozgu otežavaju kontrolu nad kompulzivnim provjeravanjem društvenih mreža. Rizik dodatno raste u ranjivim životnim fazama, poput umirovljenja, žalovanja ili smanjene fizičke mobilnosti”, piše Forbes. Također, prošlogodišnja studija provedene u Kini pokazala je da scrollanje povećava rizik od depresije i anksioznosti, osobito kod starijih koji provode više od šest sati dnevno na društvenim mrežama.
