“Čekala sam ukidanje penalizacije, ali na mirovini mi se vidi samo usklađivanje. Još uvijek sam ispod 600 eura”, kaže naša čitateljica Marija (78). I nije jedina. Još su nam se neki umirovljenici potužili da su se poveselili ukidanju penalizacije, ali da im mirovina nije uvećana.
Podsjetimo, u Europi većina zemalja ima znatno jaču i trajnu penalizaciju, no Hrvatska je odabrala drugačiji put i od 1. siječnja 2026. godine penalizacija se ukida za one koji su navršili 70 godina života. “Zato jer naši prijevremeni umirovljenici nisu birali, nego su morali otići u prijevremenu starosnu mirovinu”, objasnio je Srećko Vuković, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Više o tome pročitajte na ovoj poveznici.
Što se onda dogodilo našoj čitateljici Mariji i zašto njezina prijevremena mirovina nije porasla, budući da zadovoljava kriterij starosti? Kako su nam objasnili iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), kod dijela korisnika ukidanje penalizacije ne dovodi do većeg iznosa jer im je nakon novog izračuna povoljnija mirovina koju već primaju.
Neke najniže prijevremene mirovine već su bile bez penalizacije
“Prema izvornoj odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju koja je bila na snazi od 1. siječnja 1999. do 17. prosinca 2002. godine, najniža mirovina korisnika prijevremene starosne mirovine određivala se samo primjenom mirovinskog faktora, bez primjene polaznog faktora, tako da je najniža mirovina tim korisnicima određena bez umanjenja”, stoji u objašnjenju.
Naime, polazni faktor 1,0 se umanjuje za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja i on predstavlja stopu penalizacije u izračunu mirovine, čak i kada se radi o mirovinama zaštićenim institutom najniže mirovine. Osim ako se ne radi o umirovljenicima koji su se umirovili tijekom spomenutog kratkog razdoblja.
Slijedom navedenog, nekim korisnicima prijevremene starosne mirovine koji su navršili 70 godina života, a koji su mirovinu ostvarili u razdoblju od 1. siječnja 1999. do 17. prosinca 2002. godine, nakon ukidanja penalizacije prijevremene starosne mirovine određene prema stažu i plaći i dalje je povoljnija najniža mirovina određena bez umanjenja te se tim korisnicima i dalje isplaćuje najniža mirovina u istom iznosu kao i prije ukidanja penalizacije, objašnjava HZMO.
Koliko je prijevremenih mirovina depenalizirano?
Od 1. siječnja do danas su 121.372 prijevremene starosne mirovine određene bez smanjenja polaznog faktora, uz prosječno bruto uvećanje od 69,91 euro. Od toga je 96.332 korisnika kojima je pravo na prijevremenu starosnu mirovinu priznato bez primjene međunarodnih ugovora, te im je nakon ukidanja smanjenja polaznog faktora prosječna bruto mirovina uvećana za 80,25 eura, doznajemo u državnoj mirovinskoj kući.
U redovnoj obradi mirovina za travanj bilo je 121.064 korisnika prijevremene starosne mirovine bez smanjenja polaznog faktora, dok je 94.109 korisnika i dalje imalo mirovinu određenu sa smanjenjem polaznog faktora, kaže HZMO.
Kako se primjenjuje polazni faktor?
Osobni bodovi, koji su jedan od elemenata izračuna visine mirovine, ovise o mirovinskom stažu i plaćama koje je osiguranik ostvario za vrijeme radnog vijeka, a utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. Polazni faktor 1,0 smanjuje se za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
