Hrvatska nagrađuje prijevremene, a kažnjava starosne mirovine

Nemalo puta do sada smo čuli da Hrvatska, za razliku od ostalih članica Europske unije, prestrogo kažnjava prijevremene umirovljenike. “U Europi penalizacija prestaje sa 65 godina, samo Hrvatska ne usvaja taj europski zakon”, piše nam naša čitateljica Milica.

Milica ne može biti dalje od istine. Mirovinski sustavi su “nacionalna stvar”, a europske države propisuju jaču i trajnu penalizaciju kako bi održale stabilnost sustava i očuvale njegovu pravednost.

Samo na primjeru tri nama bliske države vidimo da Hrvatska prijevremene umirovljenike tretira znatno blaže od Slovenije, Austrije i Njemačke. Penalizacija je manja, a uvjeti su lakši.

Tako se u Hrvatskoj prijevremena mirovina umanjuje za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska, odnosno 2,4 posto po godini. Muškarac koji ode pet godina prije redovite dobi dobiva 12 posto manju mirovinu, ali samo do 70. godine. Nakon toga HZMO mu vraća puni polazni faktor kao da penalizacije nije ni bilo. Pravo može ostvariti sa 60 godina života i 35 godina staža, dok su uvjeti za žene u prijelaznom razdoblju još povoljniji. Dovoljno je navršiti 59 godina života i 34 godine staža.

Njemačka: Penalizacija je velika i trajna

Njemačka trajno oduzima 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska. Osiguranik s najmanje 35 godina osiguranja može se umiroviti sa 63 godine, ali za rođene 1964. i poslije penalizacija može dosegnuti 14,4 posto. Oni koji imaju 45 godina osiguranja mogu otići bez umanjenja, ali tek s navršenih 65 godina. Njemačka dopušta i da osiguranik nakon 50. godine posebnim uplatama unaprijed nadoknadi buduću penalizaciju.

Slovenija: Penalizacija je veća i trajna

Slovenija za svaki mjesec ranijeg umirovljenja oduzima 0,3 posto, odnosno 3,6 posto godišnje. Najveće umanjenje trenutačno iznosi 18 posto i ostaje doživotno. Za prijevremenu mirovinu potrebno je 40 godina staža, dok osoba sa 40 godina staža bez dokupa može otići u starosnu mirovinu bez penalizacije. Slovenski sustav time jasno razlikuje puni radni vijek od staža koji je djelomično dokup­ljen.

Austrija: Penalizacija je još veća i trajna

Austrijska prijevremena starosna mirovina najstroža je prema svakoj godini ranijeg odlaska. Umanjenje iznosi 0,425 posto mjesečno ili 5,1 posto godišnje, a može dosegnuti 15,3 posto. Najranija dob postupno se podiže sa 62 na 63 godine, dok potreban staž raste s 40 na 42 godine. Za osobe s 45 godina doprinosa postoji povoljniji model, ali se i kod njega mirovina trajno smanjuje za 4,2 posto po godini ranijeg odlaska.

Staž i penalizacija nisu povezani

Dio hrvatskih prijevremenih umirovljenika penalizaciju doživljava kao dvostruku kaznu. Ne razumiju da se godine staža i uplaćeni doprinosi već izravno uračunati u visinu mirovine. Osoba koja radi kraće u pravilu ima manje osobnih bodova i nižu mirovinu upravo zato što je kraće uplaćivala doprinose.

Penalizacija nema veze s tim. Ona je korekcija zato što će prijevremeni umirovljenik mirovinu početi primati ranije i, prema očekivanom trajanju života, koristiti je dulje.

“Ali nitko ne zna koliko će tko živjeti”, uzvraća Milica s početka naše priče. U pravu je. Nitko ne zna koliko će živjeti pojedinac, ali mirovinski sustav ne računa pojedinačne sudbine, nego očekivano trajanje života velikog broja ljudi. Prijevremeni umirovljenici kao skupina primat će mirovinu dulje od onih koji se umirove pet godina poslije, a penalizacija služi upravo tome da izravna tu razliku.

Što kažu brojke?

Godine staža i doprinosi tako ne mijenjaju činjenicu da osoba koja ode pet godina ranije prima 60 dodatnih mjesečnih mirovina. Drugi radnik koji je odlučio raditi do uvjeta za starosnu mirovinu pet godina uplaćuje mirovinske doprinose, odriče se pet godina mirovine i tek poslije počinje koristiti sustav.

Ali prijevremenom umirovljeniku se nakon 70. rođendana ukida penalizacija i time prestaje i posljednja korekcija za dulje očekivano korištenje mirovine. A to proizvodi nepravdu.

Hrvatska penalizacija je nagrada, a ne kazna

Naša ranija računica pokazala je kamo takav model može dovesti. U pojednostavljenom primjeru usporedili smo dvije osobe s jednakim stažem i jednakim doprinosima, ali različitom dobi umirovljenja. Do 76. godine prijevremeni umirovljenik može primiti gotovo 32.000 eura više. Više o tome pročitajte na ovoj poveznici.

Dodatnih pet godina isplate prijevremene mirovine predstavlja toliku prednost da je veća starosna mirovina ne može nadoknaditi. Hrvatska je tako socijalnu politiku ugradila u sustav koji bi trebao počivati na radu, doprinosima i razmjernosti između uplata i očekivane ukupne isplate. I to na štetu onih koji su odradili sve uvjete za starosnu mirovinu.

Tko je zapravo penaliziran?

Bez iznenađenja, ukidanje penalizacije sa 70 godina pozdravili su brojni prijevremeni umirovljenici. Mnogi i dalje smatraju da su oštećeni. Ipak, nitko od njih ne može objasniti poštenje te računice radniku koji je ispunio sve uvjete za starosnu mirovinu i zapravo će zbog toga biti jedini penalizirani u cijeloj toj priči.