Zdravlje
Stres nakon pedesete: Kod žena povezan s bržim slabljenjem pažnje i jezičnih sposobnosti
Kod žena starijih od 50 godina viša razina kroničnog stresa povezana je s bržim slabljenjem pažnje i jezičnih sposobnosti, pokazalo je istraživanje na gotovo 4.000 ljudi.
Žene koje su živjele s više kroničnog stresa imale su brži pad pažnje i jezičnih sposobnosti od muškaraca s višom razinom stresa, pokazalo je novo američko istraživanje.
Znanstvenici su pratili 3.873 osobe starije od 50 godina, prosječne dobi 64,8 godina. Nitko od njih na početku nije imao demenciju, ali oko 22 posto sudionika već je imalo blage kognitivne teškoće. Na kontrolama, koje su se održavale približno svake dvije godine, ponavljani su testovi pažnje, pamćenja, jezika te sposobnosti planiranja i rješavanja problema.
Sudionici su na početku ispunili upitnik o dugotrajnim izvorima stresa. Među njima su bile financijske teškoće, pritisak na poslu, problemi u odnosima, zdravstvene brige i skrb za druge osobe. Zasebno su procijenili koliko podrške osjećaju od ljudi oko sebe.
Opterećenije su žene i manjinske skupine
Kada su promatrali sve sudionike zajedno, znanstvenici nisu utvrdili povezanost početne razine stresa s brzinom slabljenja testiranih sposobnosti. Razlike su se pojavile u usporedbi pojedinih skupina: uz viši stres žene su imale izraženiji pad pažnje i jezika od muškaraca, a hispanoamerički sudionici izraženiji pad pamćenja od bijelih sudionika koji nisu hispanoameričkog podrijetla.
Ipak, oni koji su na početku prijavili više društvene podrške imali su sporiji pad pažnje, dok za pamćenje, jezik i sposobnost planiranja nije utvrđena ista povezanost. Razlika u nalazu za pažnju nije ovisila o spolu ni o etničkoj pripadnosti.
Podrška ipak nije poništila povezanost stresa s promjenama u rezultatima testova. Kada su znanstvenici u isti izračun uključili oba čimbenika, njihovi su nalazi ostali uglavnom isti. Osoba, dakle, može imati ljude na koje se oslanja i istodobno živjeti pod dugotrajnim pritiskom.
Što ovo istraživanje pokazuje?
Istraživanje je pokazalo da su prijavljeni stres i društvena podrška povezani s promjenama na pojedinim kognitivnim testovima tijekom praćenja. Nije, međutim, provjeravalo bi li smanjenje stresa usporilo taj pad. Stres i podrška mjereni su upitnicima samo na početku, pa znanstvenici ne znaju ni kako su se te okolnosti mijenjale u međuvremenu.
