Invalidska mirovina u 2026. i 2027.: Uvjeti, potreban staž i pravila rada uz mirovinu

Pravo na invalidsku mirovinu može ostvariti osiguranik kod kojega je utvrđen djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Uz zdravstveno stanje, u pravilu mora biti ispunjen i uvjet mirovinskog staža.

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada je radna sposobnost osiguranika smanjena, a zbog zdravstvenog stanja, životne dobi, obrazovanja i sposobnosti profesionalnom rehabilitacijom ne može se osposobiti za druge poslove s punim radnim vremenom. Istodobno može raditi najmanje 70 posto radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada je sposobnost za rad trajno izgubljena i osiguranik više nema preostalu radnu sposobnost.

Kada je potrebno ispuniti uvjet staža

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, mirovinski staž mora pokrivati najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Radni vijek računa se od 20. godine života do dana kada je nastalo smanjenje ili gubitak radne sposobnosti. Za osobe koje su završile sveučilišni ili stručni prijediplomski studij odnosno stručni kratki studij računa se od 23. godine, a za one sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem odnosno sveučilišnim integriranim studijem od 26. godine života.

U obzir se uzima broj punih godina. Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za vrijeme provedeno na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka, kao i za razdoblje u kojem je osiguranik do nastanka smanjenja ili gubitka radne sposobnosti bio prijavljen kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje.

Primjerice, osobi kod koje je gubitak radne sposobnosti nastao s navršenih 50 godina, a radni vijek joj se računa od 20. godine, radni vijek iznosi 30 godina. Ako nema razdoblja za koja se on skraćuje, za ispunjavanje uvjeta potrebno je najmanje deset godina mirovinskog staža.

Blaži uvjeti za mlađe osiguranike

Za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane u mlađoj dobi vrijede blaži uvjeti. Ako je nastao prije 30. godine života, potrebna je najmanje jedna godina staža osiguranja, a ako je nastao prije 35. godine, najmanje dvije godine. U oba slučaja potpuni gubitak radne sposobnosti mora nastati tijekom osiguranja ili najkasnije u roku od godinu dana nakon njegova prestanka.

Ako je invalidnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na duljinu mirovinskog staža. To vrijedi i za djelomični i za potpuni gubitak radne sposobnosti.

Kako se pokreće postupak

Zahtjev za invalidsku mirovinu podnosi se HZMO-u prema mjestu prebivališta, a može se predati i u poštanskim uredima, Mirovinskim informativnim centrima ili putem e-Građana. Popis potrebne dokumentacije naveden je na tiskanici zahtjeva. Za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva osiguranika postupak se može pokrenuti i na prijedlog izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite.

Radnu sposobnost vještači Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Na temelju njegova nalaza i mišljenja, nakon propisane revizije, HZMO donosi rješenje o pravu na mirovinu. Protiv rješenja može se podnijeti žalba.

Prevođenje invalidske mirovine u starosnu

Invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti prouzročenog bolešću po službenoj se dužnosti prevodi u starosnu mirovinu u istoj svoti. Prema članku 56. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 96/2025), prevođenje se provodi od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon navršene propisane dobi. Iznimka su invalidske mirovine ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima.

Za muškarce je propisana dob 65 godina, a za žene u 2026. godini 64 godine te u 2027. godini 64 godine i tri mjeseca. Prevođenje u starosnu mirovinu samo po sebi ne znači novi izračun ni povećanje iznosa.

Rad uz invalidsku mirovinu od 2026.

Od 1. siječnja 2026. godine korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti omogućena je isplata mirovine i nakon zaposlenja, pod uvjetom da rade manje od tri i pol sata dnevno.

Ista mogućnost vrijedi za korisnike invalidske mirovine ostvarene zbog opće nesposobnosti za rad te za korisnike kojima je invalidska mirovina prevedena u starosnu. Primjenjuje se i na korisnike mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, ako je takav način isplate za njih povoljniji. Pri zaposlenju na tri i pol sata dnevno ili dulje, odnosno početku obavljanja djelatnosti koja podliježe obveznom osiguranju, isplata se obustavlja.

Kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti moguć je i rad dulji od polovice punog radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, ali se tada primjenjuje drukčiji mirovinski faktor. On ovisi o tome je li uzrok invalidnosti bolest ili ozljeda izvan rada, odnosno ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

Mirovinski faktor određuje iznos mirovine, ali nije postotak dotadašnje isplate. Ako ostali elementi izračuna ostanu isti, prelazak s faktora 0,9 na 0,5 znači isplatu približno 55,6 posto dotadašnjeg iznosa, a prelazak na faktor 0,6667 približno 74,1 posto.

Veći faktori za izračun mirovine

Od početka 2026. povećani su mirovinski faktori za izračun invalidskih mirovina. Za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidsku mirovinu prevedenu u starosnu faktor je povećan s 1,0 na 1,1. Za djelomični gubitak radne sposobnosti tijekom nezaposlenosti ili rada do polovice punog radnog vremena povećan je s 0,8 na 0,9.

Sama promjena faktora s 1,0 na 1,1 donosi povećanje od deset posto, a promjena s 0,8 na 0,9 povećanje od 12,5 posto, uz ostale nepromijenjene elemente izračuna.