Umirovljenik Jamal Robinson ima 40 godina. Kaže, napravio je nekoliko velikih životnih promjena dok se prilagođavao životu u ranoj mirovini. U posljednjih nekoliko godina, ovaj Amerikanac rođen u Georgiji živio je u Ciudad de Méxicu i Parizu. U travnju 2024. preselio se u Dubai i od tada ondje živi.
Dok se prilagođavao na novi stil života i potrošnju, Robinson je shvatio jednu veliku zabludu o napuštanju svijeta rada: “Mirovina nije destinacija”, rekao je za CNBC Make It. “To je zapravo nova životna faza. Mnogi misle da će otići u mirovinu i da su nakon toga gotovi, kao da mogu samo odjahati prema zalasku sunca”, kaže Robinson.
“Odlazak u mirovinu je poput sklapanja braka. Ako cijeli život planirate vjenčanje, ali ste si isplanirali život samo do dana vjenčanja, propustit ćete puno važnih stvari koje će igrati ključnu ulogu u vašem životu. Primjerice, mnogi ljudi rade poslove koji im daju osjećaj svrhe. Kada prestanu raditi, mogu izgubiti taj dio svog identiteta. Zato je važno pronaći aktivnosti koje će vam omogućiti sličan osjećaj ispunjenja u mirovini”, mudro kaže ovaj pripadnik FIRE pokreta koji promovira financijsku neovisnost i rano umirovljenje.
Za njega to znači ulaganje vremena i energije u kreativne hobije poput glazbe, pisanja knjige, nastavka snimanja vlastitog podcasta i mogućeg povratka u školske klupe kako bi studirao filmsku umjetnost. Također se navikava na život bez potrebe da svaki svoj korak planira unaprijed. “Želim se fokusirati na sebe i svoj duhovni rast”, kaže. “Kad me ljudi pitaju što je sljedeće, moj glavni cilj je biti više prisutan i ne pokušavati stalno planirati i preračunavati budućnost.”
Oporavak od života ispunjenog agresivnom štednjom i zarađivanjem
Sada zna i da mu navike koje su mu pomogle doći do ove životne točke više nisu nužne. “Štednja i trošenje vremena na zarađivanje više neće imati smisla u mirovini jer sada imate dovoljno vremena i nema potrebe da žrtvujete odnose, zdravlje ili druge aspekte života kako biste zaradili više novca.”
Prvi posao dobio je s 14 godina kao čistač u crkvi, a kroz srednju školu i fakultet radio je u fast food restoranima. Prvi stalni posao nakon fakulteta bio mu je u energetskom sektoru gdje je zarađivao 41.000 dolara godišnje. Kasnije se prebacio u tehnološku industriju, a na posljednjem poslu zarađivao je 1,1 milijun dolara godišnje radeći kao izvršni direktor u sektoru umjetne inteligencije.
Kako bi ostvario svoj san o ranoj mirovini, agresivno je štedio i ulagao, odvajajući do 90 posto prihoda. Sada, u mirovini, pokušava izliječiti svoj dugogodišnji mentalitet oskudice i naučiti kako zapravo uživati u novcu koji je zaradio. “Još uvijek se, čak i danas, vidim kao onog dečka koji zarađuje pet eura na sat. Zarađivao bih milijun dolara godišnje, a teško bih se odlučio potrošiti više od 50 dolara na neku stvar”, objašnjava posljedice svoje filozofije.
Sada mu je godišnji budžet oko 200.00 eura. To je puno više nego što je navikao trošiti, ali trudi se prilagoditi i koristiti novac na smislen način; primjerice, putujući svijetom i ulažući u zdravlje i vlastitu dobrobit.
Sve u svemu, iako je ponosan na svoju ranu mirovinu, Robinson kaže da je važno da ljudi razmišljaju o tome kako će njihov život izgledati nakon odlaska u mirovinu, umjesto da misle da je to samo neka završna destinacija. “Mirovina je samo još jedna faza u životu. Mnoge stvari koje su postojale prije i dalje će postojati, osim nekih radnih obaveza.”
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!