Izreka da novac ne može kupiti sreću samo je polovično točna, jer novac ipak može donijeti unutarnje zadovoljstvo ako ga znamo trošiti na prave stvari. Životna savjetnica i motivacijska govornica Jessica Weiss za CNBC kaže: “Postoji osam vrsta troškova zbog kojih ne biste trebali osjećati grižnju savjesti, jer ulaganje u njih dugoročno koristi vašem blagostanju”. Pa kako onda trošiti za sreću?
Koncerti i glazba uživo
Postoji nešto čarobno u pjevanju s tisućama nepoznatih ljudi. Da to nije samo zabava, i znanstveno je dokazano. Naime, tijekom zajedničkog pjevanja naš mozak otpušta hormone zbog kojih osjećamo kolektivno ushićenje; onaj opojni osjećaj povezanosti koji struji kroz masu.
Istraživanja pokazuju da grupno pjevanje smanjuje razinu kortizola (hormona stresa) i stvara osjećaj pripadnosti koji može potrajati danima nakon posljednjeg bisa.
Nova iskustva
Mozak žudi za novitetima. Neuroznanost potvrđuje da nove situacije izazivaju lučenje dopamina i potiču stvaranje bogatijih uspomena pa zato vrijeme na uzbudljivom putovanju djeluje duže, a radni tjedan proleti.
Čak i sitna nova iskustva, poput posjeta nekoj novoj tržnici, razgovora sa starim prijateljem ili lakiranja noktiju u neočekivanu boju, stvaraju osjećaj tog “vremenskog obilja” i obogaćuju nam svakodnevicu. A kad ih dijelimo s drugima, učinak se još pojačava jer se dijeljena radost ne dijeli, nego množi.
Kupnje koje štede vrijeme
Ona sjajna stvar koju smo morali imati često već nakon nekoliko tjedana padne u zaborav. Materijalni predmeti brzo postanu samo još jedna stvar u moru drugih. Kupiti vrijeme, s druge strane, znači kupiti vlastiti duševni mir. Dostava hrane, pomoć u kućanstvu ili čistačica nisu luksuz, to su ulaganja u vaše mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da usluge koje štede vrijeme smanjuju razinu stresa učinkovitije od bilo koje druge vrste potrošnje.
Prepustiti drugima ono što nas zamara nije znak razmaženosti, već mudrosti. Ako vam, primjerice, nenajavljeno dođu unuci, a nemate im što ponuditi, naručite pizzu za desetak eura; svi ćete biti sretni, a vi ćete sačuvati energiju za ono što je zaista važno: zajedničko vrijeme.
Aktivnosti koje njeguju odnose
Nakon više od 80 godina istraživanja i tisuća ispitanika, znanstvenici sa Sveučilišta Harvard otkrili su iznenađujuću činjenicu: bliski odnosi su najjači faktor sreće. Od bliskih odnosa manje su važni i geni i bogatstvo i slava. Zbog toga večera s prijateljima ili avionska karta za posjet sestri nisu samo obična potrošnja, to su ulaganja u našu emocionalnu sigurnost i povezanost, s visokim prinosom!
Velikodušnost prema drugima
Mozak pozitivnije reagira na to kad trošimo na druge nego na sebe. Znanstvenici to zovu pomagačkim zanosom. To je onaj topli val sreće kada nekome platimo ručak ili doniramo za nešto do čega nam je stalo. Naš mozak doslovno bolje nagrađuje velikodušnost nego ugađanje sebi.
Male radosti
Mozak više voli česta mala zadovoljstva, nego jedno veliko. Umjesto jednog luksuznog troška, više sreće donose nam redoviti sitni užici. To mogu biti specijalna kava ili sladoled dvaput tjedno. Ove skromne navike stvaraju ritam radosti kojem se mozak veseli i koji zna prepoznati i cijeniti.
Izazovi
Suprotno očekivanjima, upravo nas izazovi poput kupanja u ledenoj vodi (ako ste zdravi), dugih planinarenja ili svladavanja neke složene vještine, najdublje ispunjavaju. Svi takvi “zasluženi užitci” aktiviraju naš osjećaj postignuća na način na koji pasivne ugode to ne mogu.
Planiranje unaprijed
Rezervacija doživljaja unaprijed donosi trostruko zadovoljstvo: veselje zbog iščekivanja, užitak samog trenutka i slatke uspomene nakon toga. Putovanje počinje već onog trenutka kad ga isplaniramo, mjesecima prije nego što zatvorimo kofer.
