Prskanje povrća u trgovinama postala je uobičajena praksa za očuvanje svježine i privlačniji izgled. No, ova metoda ima i svoje mane koje vrijedi znati prije kupnje, objašnjavaju stručnjaci za RD.
Kako trgovine povrće održavaju vlažnim?
Većina trgovina koristi sustav za orošavanje odnosno automatske raspršivače vode postavljene iznad povrća koje nježno tuširaju. To je danas uobičajena praksa u čak 70 posto trgovinskih lanaca.
U rijetkim, obično manjim trgovinama još uvijek ručno prskaju povrće. “To je zastarjela metoda jer je teško pogoditi pravu količinu vode u idealnim intervalima, pa je općenito ne samo lakše već i tehnološki ispravnije koristiti automatske prskalice”, objašnjava znanstvenik za hranu Bryan Quoc Le, dr. sc., autor knjige “50 pitanja o znanosti o hrani s odgovorima”.
Zašto trgovine prskaju povrće vodom?
Kao i kod mnogih zbunjujućih praksi u trgovinama, postoji više objašnjenja. Evo razloga zašto trgovine kupaju vašu zelenu salatu. Kao prvo, prskanje povrće održava svježim. Voće i povrće u velikoj su mjeri voda pa tako kineski kupus i krastavci, primjerice, sadrže čak 96 posto vode.
“Povrće se može brzo osušiti ako vlaga u zraku padne ispod 90 do 99 posto. Prskanje značajno povećava vlažnost ne samo u samom povrću, već i u okolini. Ta kišica tako pomaže da hrana dulje ostane u izvornom stanju”, objašnjava znanstvenik.
Drugo, orošeno povrće je primamljivije na izgled pa ako počinjete sumnjati da je prskanje jedan od marketinških trikova trgovaca kojim vas mame da stavite više hrane u košaricu, možda ste u pravu. Taj rosni sjaj djeluje kao vizualni signal koji nam govori da je ovo povrće svježe. “Zapravo, taj svježe poprskani izgled igra na našu psihologiju i evoluciju. Vlažno povrće nesvjesno povezujemo s visokom kvalitetom i boljom hranjivom vrijednošću”, objašnjava Le.
Usahlo povrće se s druge strane teško prodaje. Razmislite samo kad ste posljednji put pomislili da baš morate kupiti onu smežuranu tikvicu ili kada vas je primamio uveli peršin. Sve vam je jasno, a znate i koliko peršin brzo uvene na zraku, ni pola sata mu ne treba.
I treće, natopljeno povrće teži više. Više težine znači i više novca za trgovinu. Možda trgovci ne planiraju pošto-poto povećati vaš račun, ali to je posljedica prskanja koju baš i ne žure ispraviti.
Mane prskanja povrća
Najveći nedostatak prskanja je taj što može ubrzati kvarenje. “Orošeno povrće neko vrijeme može izgledati zdravo i svježe, no ubrzo počne pljesniviti. To se dakle posebno odnosi upravo na povrće, a vrlo rijetko na voće jer ga trgovine obično ne prskaju iz nekoliko razloga. Naime, mnogi plodovi voća imaju koru ili ljusku koja sama po sebi smanjuje gubitak vlage, a voće je općenito osjetljivije na plijesan i truljenje ako je razina vlage previsoka”, objašnjava Le.
“Trgovci moraju pronaći ravnotežu između dovoljne vlage koja povrću omogućuje da ostane hrskavo i prevelike vlage koja može potaknuti rast bakterija i plijesni, uzročnika kvarenja. No iako to može zvučati zabrinjavajuće, radi se više o utjecaju na kvalitetu nego na sigurnost hrane jer organizmi koji uzrokuju kvarenje povrća obično nisu ti koji uzrokuju bolest kod ljudi”, kaže dr. sc. Brian Labus, izvanredni profesor epidemiologije i biometrike na Sveučilištu u Las Vegasu.
Kako bi se spriječio problem plijesni, neki trgovinski lanci prelaze na orošavanje maglom. Ova vrsta tehnologije proizvodi mikro-kapljice koje stvaraju vlagu bez natapanja povrća.
Sustav za prskanje kao rizik za zdravlje
“Trgovine također eksperimentiraju s načinima kako smanjiti rast mikroba u samim sustavima za navodnjavanje povrća. Neki koriste aditiv odobren od EPA-e koji može ubiti mikrobe pri kontaktu. Taj aditiv je zapravo vrlo niska koncentracija klora, koja je sigurna za ljudsku konzumaciju”, objašnjava mikrobiolog Jason Tetro, autor knjiga “The Germ Code” i “The Germ File“.
Prije nekoliko desetljeća zabilježene su epidemije legionarske bolesti, ozbiljne bakterijske upale pluća povezane s prskalicama vode u trgovinama u Španjolskoj i SAD-u. “Velika epidemija 1989. u Louisiani dovela je do promjena u načinu održavanja tih sustava. Danas su trgovine dužne pažljivo čistiti i održavati ih pa epidemije više nisu česte”, kaže Labus.
Kako znati je li povrće bilo previše prskano?
“Dobra vijest je da znakove kvarenja možete vidjeti golim okom. Bakterije ili plijesan uzrokuju promjenu boje i povrće čine sluzavim ili gnjecavim. Stoga, ako naiđete na takvo povrće, odmah ga vratite natrag na hrpu. No, sve dok poprskano povrće izgleda zdravo, potpuno je sigurno ponijeti ga kući. Osobno se ne dvoumim oko kupnje”, kaže Labus.
Za kraj upozorava: “Bez obzira kupujete li orošeno ili suho povrće, kod kuće ga uvijek dobro isperite pod mlazom vode. Samo prskanje možda nije problem, ali činjenica da je povrće mogao dotaknuti netko tko nije pravilno oprao ruke nosi rizik od infekcije. Bolje je spriječiti nego liječiti”, zaključuje mikrobiolog.
