Mirovinski sustav je nepravedan, poručila je to Stranka umirovljenika (SU). Mirovine su nelogične, a cijeli sustav treba revidirati kako bi postao transparentniji i pravedniji. Posebno se to odnosi na povlaštene mirovine, poručeno je s tiskovne konferencije ove neparlamentarne umirovljeničke stranke.
Umirovljeni sveučilišni profesor iz Zagreba Petar Veić naveo je vlastiti primjer kao dokaz nejednakosti u sustavu. “Činjenica je da smo se nas trojica kolega zaposlili u policiji isti dan 1973. godine, stekli po 46+ godina radnog staža. Dvojica od njih su dobili bonifikaciju i povećanje osobnog koeficijenta za svaki mjesec duljeg ostanka u radnom odnosu i tako pet godina pa im je mirovina veća za 27 posto, a meni nisu bonificirali. Meni je mirovinski faktor 1,0. Zbog toga ja imam 350 eura manju mirovinu. Svakog mjeseca”, rekao je, dodavši da je na Upravnom sudu pokrenuo spor protiv države.
Veić je istaknuo da mu je zagrebačka Područna služba HZMO-a u preliminarnom izračunu priznala bonifikaciju – napismeno, ali ne i konačnim rješenjem. Dodao je da je od 2003. imao dva dohotka; iz MUP-a i kao profesor; te da su njegove ukupne uplate bile veće od onih kolega s većim mirovinama. “Imamo beskrajno nepravičan mirovinski sustav”, poručio je, pitajući zašto umirovljenici koji i dalje rade i stječu uvjete za novi izračun moraju podnositi zahtjev kad HZMO već raspolaže podacima.
“Imati ćemo nered od sustava sve dok država daje privilegije saborskim zastupnicima, revizorima, braniteljima. I ja sam branitelj, ali tako dugo dok osobna uplata doprinosa ne bude ključni faktor za visinu mirovine, dotle ćemo imati nered od sustava”, kaže.
Na nelogičnosti je upozorio i umirovljeni vojnik iz Osijeka Dario Nađ koji ostvaruje mirovinu po posebnom zakonu. “Ispada da bih da upišem tri godine staža automatski prešao iz sustava mirovina po posebnim propisima u Fond generacijske solidarnosti i da bi mi mirovina bila manja za 20 do 30 posto. Radeći i plaćajući doprinos za mirovinsko samo punim proračun i ne ostvarujem nikakva prava”, rekao je, ustvrdivši da je riječ o poticaju za rad na crno.
Glasnogovornica stranke Vesna Horvat naglasila je da stranka “ne nudi rješenja” nego traži sustav bez diskriminacije među skupinama umirovljenika. “Tražimo da se revidira cijeli mirovinski sustav i uklone sve odredbe koje u diskriminatorni položaj stavljaju pojedine grupe umirovljenica i umirovljenika, prema drugima”, rekla je Horvat.
Iako se je ovime otvorila novo pitanje u javnosti, Stranka umirovljenika i dalje fokusirana na siromaštvo umirovljenika. Štoviše, predsjednik stranke Lazar Grujić podsjeća da od svih umirovljenika umirovljenih tijekom 2025. čak 37 posto njih prima minimalnu mirovinu (prosječno 409 eura), odnosno 28 posto od prosječne hrvatske plaće.
