Iako nas marketinški stručnjaci i prodavači meda već desetljećima poučavaju kako je komercijalno uzgojena medonosna pčela ključna za oprašivanje bilja, a posljedično i za “opstanak ljudske vrste”, istina je drugačija. Naime, sve su glasniji znanstvenici koji upozoravaju da medonosna pčela konkurira i istiskuje autohtone soliterne pčele koje su sjajni, ako ne i bolji oprašivači.
Također, zanemaruje se i doprinos noćnih leptira ili moljaca koji su često podcijenjeni ili svedeni na dosadne insekte. No upravo oni igraju ključnu ulogu u oprašivanju nekih biljaka i u tišini odrađuju posao koju su im priroda i evolucija namijenile. U Hrvatskoj je do sada zabilježeno više od 3.200 vrsta moljaca, što ih čini jednom od najbogatijih skupina kukaca u našoj fauni.
Neki moljci lete danju
Većina moljaca aktivna je noću, no neke možemo susresti i tijekom dana. Tako se u vrtovima i na livadama često pojavljuje obična golupka (Macroglossum stellatarum), poznata i kao kolibrić leptir. Zbog brzog titranja krila i načina hranjenja nektarom nalikuje kolibriću pa ovaj ljiljak često zbunjuje promatrače. Druga česta vrsta je mentin plamenac (Pyrausta aurata), malen leptir crvenkastih krila sa zlatnožutim šarama, koji također voli sunčane dane i mirisne biljke.
Kako ih sačuvati?
Za očuvanje noćnih leptira i njihove oprašivačke uloge, entomolozi preporučuju nekoliko jednostavnih mjera. U vrtovima je korisno saditi biljke koje otpuštaju miris u večernjim satima, poput noćurka ili ukrasnog duhana.
Golupka (foto: Charles J. Sharp /Wikimedia)
Ali treba misliti i na gusjenice pa uz ukrasne vrste i povrće treba ostaviti mjesta i za biljke poput konopljuše ili štavelja (kiselica, šćav) kojega neke vrste rado jedu. Vanjska rasvjeta trebala bi biti što skromnija, jer umjetno svjetlo dezorijentira leptire. Također, pri vrtlarenju se često nailazi na kukuljice iz kojih bi trebali izaći odrasli leptiri. Umjesto da ih se iz neznanja uništi, dovoljno ih je premjestiti na mirnije mjesto.
Svaki vrt trebao bi biti dio prirode. Noćni leptiri nisu tek noćni gosti na svjetiljkama, nego vrijedan dio prirodnog sustava. Njihovo očuvanje izravno doprinosi bioraznolikosti i zdravlju okoliša, ali i stabilnosti hranidbenih lanaca.
Naša rubrika Vrt ima svoju Facebook grupu. Pridružite se ljubiteljima vrtlarstva, pohvalite se uspjesima, pitajte stručnjake, razmijenite savjete i inspirirajte se.
Kliknite ovdje i postanite dio naše zajednice.