U domovima za starije, sukobi među štićenicima nisu rijetkost. Iza naizgled sitnih prepirki često se krije dublji problem – međusobno zlostavljanje, poznato i kao bullying. Američki klinički psiholog Ari Lakritz za ChambanaToday objašnjava što stoji iza takvog ponašanja te zašto je važno da osoblje i obitelji prepoznaju rane znakove kako bi se spriječilo daljnje nasilje.
“Iako su došli u novu sredinu koja zahtijeva prilagodbu, mnogi stariji ljudi teško mijenjaju svoje dugogodišnje navike i obrasce ponašanja, a neki ih čak tvrdoglavo odbijaju mijenjati. Osim navika, tu su i stavovi i pristranosti prema ljudima drugačijima od sebe, zbog čega neki stanari često imaju negativan odnos prema onima koji se po nečemu bitnije razlikuju od njih”, kaže.
“Treći najčešći uzrok pojave zlostavljanja su neliječeni ili čak neprepoznati problemi mentalnog zdravlja kod zlostavljača. I četvrto, kronična bol, osjećaj nemoći ili jednostavno razdražljivost zbog boljki starosti dodatno mogu potaknuti sukobe među stanarima”, kaže psiholog.
Psihijatar mora razgovarati sa svakim stanarom doma
Rješenje problema nasilja počinje od osoblja i njegovatelja. “Stručnjak za mentalno zdravlje, poput psihologa ili psihijatra, ne bi trebao samo reagirati na probleme, već svakodnevno barem nekoliko minuta razgovarati sa svakim stanarom i imati dobar sustav upućivanja na dodatnu stručnu pomoć ako se pojave ozbiljniji problemi”, napominje Lakritz.
“Domovi za starije osobe mogu poduzeti i praktične mjere, poput organiziranja radionica protiv nasilja, upravljanja ljutnjom ili pak uvođenja pravila koja sprječavaju ‘rezerviranje’ stolica i televizora u zajedničkim prostorijama. Pravila o nasilju u ugovorima o prijemu stanara također omogućuju osoblju da reagira ako netko počne vrijeđati ili zastrašivati druge”, ističe stručnjak.
Promjene u ponašanju kao alarm
“Obitelji starijih osoba trebaju redovito provjeravati svoje najmilije i pratiti promjene u njihovom ponašanju. Ako starija osoba naglo želi napustiti dom, to može biti najjasniji znak problema. Povremeni posjeti i zajednički obroci pomažu u uočavanju sukoba, a ako primijetite nasilje, odmah obavijestite osoblje”, savjetuje psiholog.
O oblicima zlostavljanja kao što su zanemarivanje, fizičko i psihičko maltretiranje, seksualno zlostavljanje, financijsko iskorištavanje i samozanemarivanje, više možete pročitati i ovdje. Kakva su vaša iskustva?
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
