Nakon što smo objasnili što se događa s novcem iz drugog mirovinskog stupa ako osiguranik umre prije umirovljenja, javio nam se čitatelj Pero, vidno uzrujan i ogorčen. U poruci punoj uskličnika i upitnika traži objašnjenje: “Što se događa s nepotrošenim novcem iz drugog stupa ako korisnik već prima mirovinu? Onda sredstva nisu nasljedna nego idu državi!”
Pero je, sugerira njegovo pitanje, uvjeren da će ga država, a država smo svi mi, opljačkati. No istina je puno drugačija. Sustav drugog mirovinskog stupa zapravo je zamišljen tako da novac ne pripadne državi jer budući umirovljenici sami odlučuju kako će se njihova sredstva isplaćivati i što će se s njima dogoditi nakon smrti.
Kada član drugostupnog fonda ostvari pravo na mirovinu iz prvog stupa koju odobrava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, u mirovinskom osiguravajućem društvu biraju jedan od nekoliko modela drugostupne mirovine, a koji su definirani zakonom.
Predviđeni modeli drugostupne mirovine
Osnovne opcije su bez zajamčenog razdoblja, gdje se mirovina isplaćuje doživotno. Tako HRMOD-ov model Klasik predviđa mirovinu samo za korisnika, bez mogućnosti imenovanja nasljednika, dok model Partner omogućuje da se mirovina nastavi isplaćivati preživjelom bračnom, izvanbračnom ili životnom partneru. Status izvanbračne zajednice i neformalnog partnerstva u tom slučaju utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
Druga skupina su modeli sa zajamčenim razdobljem u kojima korisnik može osigurati da mirovina nakon njegove smrti nastavi stizati i drugima. Kod HRMOD-ovog modela Klasik plus, umirovljenik može imenovati korisnike ili nasljednike koji će primati mjesečne isplate do isteka zajamčenog razdoblja koje može trajati od minimalno 5 do čak 30 godina. Model Partner plus funkcionira slično, ali uz mogućnost da se mirovina isplaćuje i partneru doživotno, a nakon toga nasljednicima do završetka zajamčenog razdoblja.
Postoje i modeli koji predviđaju jednokratni povrat. Kod modela Direkt, korisnik prima mirovinu doživotno, a u slučaju da nakon njegove smrti ostane neisplaćen iznos, on se jednokratno isplaćuje nasljednicima. Model Direkt plus osigurava doživotnu isplatu i partneru, a nakon smrti oboje preživjelih, eventualni preostali iznos također se isplaćuje nasljednicima u jednom obroku.
Taj neisplaćeni iznos naziva se preostali iznos doznake i predstavlja ostatak sredstava koja su s osobnog računa člana fonda prenesena na račun mirovinskog osiguravajućeg društva (tzv. doznaka), umanjen za eventualne djelomične isplate i sve već isplaćene mirovine do trenutka smrti korisnika.
Osobna odgovornost prije svega
Drugim riječima, sve je prepušteno građanima i njihovoj osobnoj odgovornosti za sebe i bližnje. Baš onako kako bi trebalo biti. Eventualna razlika između prenesenih i isplaćenih sredstava može u nekim slučajevima postati dio generacijske solidarnosti, ali samo ako korisnik tako odluči odabirom osnovnih modela mirovine. To pak znači da novac ni u kojem slučaju neće “uzeti država”.
