Možda i najznačajnija točka prošlogodišnje mirovinske reforme stupila je na snagu točno u ponoć. Hrvatska je, suprotno preporukama Europske komisije (EK), ukinula penalizaciju prijevremenog umirovljenja za umirovljenike koji su navršili 70 godina života.
Riječ je o Vladinom potezu koji ide u suprotnom smjeru od onoga što Bruxelles već godinama preporučuje Hrvatskoj, a temeljem negativnih demografskih trendova i promjena na tržištu rada.
Naime, EK od Hrvatske očekuje postupno podizanje dobi za odlazak u mirovinu, jačanje penalizacije ranijeg umirovljenja te dugoročno pravedniji i održiviji mirovinski sustav, s naglaskom na strukturne promjene, uključujući transformaciju povlaštenih, osobito braniteljskih mirovina. Na te je slabosti Komisija prvi put upozorila još daleke 2016. godine.
Hrvatska bilježi izrazito velik broj prijevremenih umirovljenika. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u studenome ih je bilo više od 213 tisuća. Velik dio njih za ranije umirovljenje ima objektivne tranzicijske razloge, no ne treba zanemariti ni mentalitet i životni stil jer su i friški umirovljenici u prosjeku stari 64 godine, a prosječan staž im je, ipak, narastao na nedovoljnih 35 godina.
Da su znali da je u mirovini tako lijepo…
Odlazak u mirovinu u pravilu znači snažan pad osobnih prihoda, no Hrvati to kompenziraju, navode u razgovorima s našim novinarima, osjećajem slobode i uživanjem u dokolici. “Da smo znali da je tako lijepo, umirovili bismo se i ranije”, mnogi tvrde.
Ekonomisti taj fenomen tumače i kroz prizmu sive ekonomije, ali i opće društvene klime koja, kako ističu, ne potiče rad, napredovanje i dulji ostanak u svijetu rada. Dodatni izvor nezadovoljstva za one koji se približavaju mirovini jest osjećaj nepravde zbog, navodno, visokih socijalnih transfera osobama s vrlo malo ili bez ikakvog mirovinskog staža.
Nepravde se produbljuju
Na moguće nove nepravde koje će umirovljnicima nanijeti premijer Andrej Plenković (HDZ) kroz ukidanje penalizacije upozorio je i ekonomist Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb. Prema njegovim izračunima, prijevremeni umirovljenici već danas, gledano kroz ukupni iznos isplaćenih mirovina, u prosjeku dobiju znatno više novca od onih koji su radili dulje i dulje uplaćivali u mirovinski sustav.
Ukidanjem penalizacije nakon 70. godine života ta se razlika dodatno povećava u korist onih koji su se ranije umirovili i kraće uplaćivali doprinose. Naime, penalizacija postoji kao mehanizam postizanja pravednosti među umirovljenicima, ali i instrument održanja mirovinskog sustava u uvjetima negativnih demografskih trendova, što Vlada RH trenutno ne uvažava.
U ovom trenutku je među prijevremenim umirovljenicima više od 120 tisuća onih koji imaju 70 ili više godina. Njihove će mirovine porasti u prosjeku za oko 57 eura. Usklađivanje će se provesti automatizmom, bez donošenja pojedinačnih rješenja: započinje danas, 1. siječnja 2026. godine, a mora završiti najkasnije do 31. ožujka. To znači da će povećane iznose i zaostatke umirovljenici dobiti najkasnije u travnju.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
