Najniža mirovina je zaštitni mehanizam unutar sustava obveznog mirovinskog osiguranja, a kojeg koristi gotovo 27 posto umirovljenika. Riječ je o radnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima čije su plaće, a time i uplate u mirovinski fond, tijekom radnog vijeka bile toliko male da bi im bez tog instituta mirovina bila gotovo simbolična.
Najniža mirovina računa se po godini staža. Za svaku navršenu godinu uzima se 106 posto aktualne vrijednosti mirovine (ranije 103 posto) pa se taj iznos množi s ukupnim stažem. Ako je tako dobiveni iznos viši od mirovine izračunate prema osobnim bodovima, isplaćuje se najniža mirovina.
Radili su gotovo 30 godina za male plaće
Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), čak 328.821 korisnik prima najnižu mirovinu. Njihov prosječan staž iznosi 28 godina i 7 mjeseci. Prosječna najniža mirovina koju primaju iznosi 407,56 eura, dok bi bez tog instituta prosjek bio tek 271,70 eura.
To znači da im se mjesečno daje 135,86 eura i da im se mirovina povećava za oko 50 posto u odnosu na izračun temeljen isključivo na stažu, plaćama i doprinosima. Računica je jasna, institut najniže mirovine košta približno pola milijarde eura godišnje.
Tko su korisnici najniže mirovine?
Analiza pokazuje da radnici čine najveći dio ove skupine mirovina. Riječ je o čak 285.631 osobi koja u prosjeku ima gotovo 29 godina staža. Bez zaštitne najniže mirovine ti umirovljenici primali bi oko 280 eura, a u stvarnosti im se isplaćuje 407 eura. To znači da im se na redovni obračun mirovne dodaje 127 eura.
Obrtnika je 17.052, i oni imaju najduži prosječni staž – 31 godinu. Kod njih razlika između izračunate i najniže mirovine iznosi oko 131 euro.
Posebno je izražen učinak kod 26.138 umirovljenih poljoprivrednika koji su u prosjeku simbolične doprinose plaćali 23 godine i sedam mjeseci. Njima bi mirovina prema stažu i plaćama iznosila tek 137 eura, a zahvaljujući najnižoj mirovini primaju 373 eura. U prosjeku im se dodaje čak 236 eura.
