Nestić naglašava da je referendumska inicijativa “67 je previše” urodila političkim strahom pa od 2019. godine nitko politički ni ne razmišlja o podizanju dobi umirovljenja. “Štoviše, sve što se radilo išlo je u smjeru veće atraktivnosti prijevremenog umirovljenja. Zadnji takav primjer je ukidanje penalizacije zbog prijevremenog umirovljenja nakon što se navrši 70 godina starosti”, kaže Nestić u opširnom razgovoru za Jutarnji.
Ovaj ekonomski stručnjak napominje da samo duži radni vijek može dovesti do većih mirovina. “Od 2010. godine, kada je granica za starosnu mirovinu muškaraca postavljena na 65 godina, do danas očekivani životni vijek je povećan za oko 1,5 godinu. To znači da će se toliko duže primati mirovina, za što treba osigurati dodatna proračunska sredstva. Zato ima smisla da se zakonska dob za starosnu mirovinu vezuje uz rast očekivanog životnog vijeka, primjerice uz faktor dvije trećine, kako to sada predlaže i OECD”, navodi.
Kao glavni problem mirovinskog sustava nabodi kratak radni staž u Hrvatskoj, “ma koliko se pravili da ga ne vidimo”. Pri tomu je rast mirovina kroz veća dotiranja iz proračun, ako se ništa drugo ne mijenja, ograničen. “Ako već nije politički moguće u ovom trenutku povećati zakonsku dob za starosnu mirovinu, zasigurno postoje mogućnosti da se postrože kriteriji za prijevremeno umirovljenje te se time omogući duži radni staž i na toj osnovi viša mirovina.”
“Podaci potvrđuju da su zadnjih godina napravljeni vidljivi iskoraci. Ukupni izdaci za mirovine povećani su s oko 9,2 posto BDP-a u 2022. godini na 10 posto u 2025. i očekivanih 10,4 posto u ovoj godini. To je rast od oko četiri milijarde eura ili 64 posto”, komentira Nestić izdvajanja za morivine.
“Povećani izdaci su najčešće išli u smjeru pomoći određenoj skupini umirovljenika u svakom reformskom koraku, u jednom slučaju korisnicima obiteljske mirovine, u drugom korisnicima invalidske mirovine, zatim korisnicima najniže mirovine ili majkama. Smatram da je vrijeme da se fokus usmjeri na bolje vrednovanje rada i radnog staža kroz mirovinski sustav, da se iznos mirovine snažnije veže uz rad i uplaćene doprinose i da se na toj osnovi traže izvori povećanja mirovina”, zaključuje.
