Prijevremena mirovina godinama je značila jedno: trajno umanjenje do kraja života. No od 1. siječnja 2026. to više nije tako. Prema izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, penalizacija prestaje kada korisnik navrši 70 godina. Drugim riječima, umanjenje više nije doživotno.
No koliko umanjenje uopće iznosi? Zakon propisuje smanjenje od 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska. To znači da će oni koji odu godinu dana ranije od uvjeta propisanih za starosnu mirovinu biti korigirani za 2,4 posto, a oni koji odu pet godina ranije dobiti umanjenje od 12 posto.
Prema podacima HZMO-a za siječanj 2026. godine, prosječna starosna mirovina iznosi 595,76 eura, a prosječna prijevremena 572,87 eura. Razlika je 22,89 eura mjesečno, odnosno oko 3,8 posto. Na razini ukupnog prosjeka ta kazna ne izgleda dramatično.
No, ako se promatraju mirovine bez međunarodnih ugovora i bez korisnika dijela obiteljske mirovine, dakle čiste osobne mirovine koje se isplaćuju u Hrvatskoj, razlika je znatno izraženija. Prosječna starosna mirovina u toj skupini iznosi 696,74 eura, dok je prosječna prijevremena 624,48 eura. To je razlika od 72,26 eura mjesečno, odnosno oko 10,4 posto.
Penallizirani imaju više staža, ali…
No ono što je zanimljivo jest staž na temelju kojeg je određena mirovina. Prosječni prijevremeni umirovljenici imaju gotovo 34,4 godina staža, dok je prosjek ukupnih starosnih mirovina nešto više od 31,1 godinu. Dakle, oni su u prosjeku radili dulje, a ipak primaju nižu mirovinu. Ta se činjenica na prvi pogled može činiti nepravednom.
Međutim, godine staža već su valorizirane kroz izračun mirovine. Penalizacija ne “kažnjava” kraći rad, nego raniji početak isplate. Tko ode ranije, mirovinu prima dulje. Bez obzira na to je li radio 30 ili 40 godina, raniji izlazak znači više godina isplate. Odlazak tri godine ranije znači 36 dodatnih mjesečnih mirovina prije nego što bi osoba uopće stekla pravo na redovnu starosnu mirovinu. To potvrđuje onu maksimu hrvatskih umirovljenika da “nije važno kolika je mirovina, nego koliko se dugo koristi”.
Vlada je odlučila dodatno prudubiti nepravdu
Europska komisija i OECD u više su navrata upozoravali da je hrvatska penalizacija blaga. Neki stručnjaci koje smo kantaktirali smatraju da bi za tri godine ranijeg odlaska u mirovinu stopa penalizacije trebala biti približno dvostruko viša od sadašnje, oko 0,4 do 0,5 posto po mjesecu do kraja života. Tako bi se, kažu, ukupna očekivana isplata uravnotežila.
Unatoč tome, Vlada je odabrala drugačiji smjer. Od ove godine penalizacija se briše sa 70 navršenih godina, čime se vremenski ograničava učinak kazne. Ta je promjena obuhvatila oko 127.000 umirovljenika, kojima je mirovina u prosjeku porasla za približno 57 eura mjesečno.
U konačnici, prijevremeni umirovljenici dobiju više od onih koji su ispunili uvjete za starosnu mirovinu. O kojem se iznosu radi možete pročitati na ovoj poveznici. Koliko je to to pravedno ovisi o tome gledamo li na problem ranog umirovljenja iz pozicije vlastite koristi ili održivosti sustava.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
