Hoće li Hrvatska primijeniti crnogorski model minimalnih mirovina? Pitanje je to koje se postavlja uoči sutrašnjeg sastanka predstavnika Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) s resornim ministrom Alenom Ružićem.
Ružić je, podsjetimo, vrlo oprezan oko povratka ovog instituta koji bi trebao smanjiti siromaštvo među starima, no Veselko Gabričević (HSU), član vladajuće većine, tvrdi da je s premijerom Plenkovićem (HDZ) dogovoreno određivanje minimalne mirovine do kraja godine. O tomu više pročitajte na ovoj poveznici.
Kako točno izgleda crnogorski model?
Suočena s velikim siromaštvom umirovljenika, Crna Gora je početkom 2024. drastično podigla minimalnu mirovinu na 450 eura. Takav potez imao je munjeviti socijalni učinak. Prosječna mirovina iznosila je nešto više od 500 eura pa je razmak između prosjeka i minimalne mirovine postao vrlo malen u usporedbi s većinom europskih mirovinskih sustava. Drugim riječima, niske mirovine pogurane su prema višim mirovinama koje su se samo redovno usklađivale.
No ono što je posebno zanimljivo jest da je usklađivanje minimalnih mirovina bilo zamrznuto pune dvije godine. Naime, usklađivanje se računalo na realnu mirovinu i primjenivalo bi se tek kada bi realni izračuni, bez zaštitnog učinka minimalne mirovine, prešli zajamčeni socijalni prag od 450 eura.
Crnogorska uravnilovka nije uvedena glatko
Iako je ova meka uravnilovka u jednom potezu smanjila udio starijih osoba u riziku od siromaštva, mnogi su se umirovljenici pobunili jer su smatrali da su desetljeća njihovog rada preko noći obezvrjeđena i poravnata s onima koji imaju 10 ili 15 godina staža. Dapače, dovodili su u pitanje ustavnost takve mjere nazivajući je diskriminacijom. “Može li nešto biti diskriminacija, ako poboljšava status većeg dijela umirovljenika?”, odgovarali su vladajući.
“Zakonodavac ima pravo odrediti način reguliranja isplaćivanja mirovina. S pravom se umirovljenici ljute i dižu glas. Međutim, moramo znati da u mirovinskom i invalidskom osiguranju postoji princip solidarnosti. Ono što je važno je da će biti poboljšana mirovina za 74.000 ljudi, a to je dvije trećine umirovljenika u Crnoj Gori”, kazao je u prosincu 2023. godine direktor tamošnjeg državnog mirovinskog osiguranja Ranko Aligrudić. Odgovarajući na pitanja RTCG-a, odbacio je mogućnost da se minimalna mirovina od 450 eura osigurava onima koji primaju mirovine iz drugih država.
Od ove godine usklađuju se i minimalne mirovine
Nakon dvije godine, minimalne mirovine ponovno su uključene u redovno usklađivanje pa od siječnja 2026. rastu zajedno s ostalim mirovinama. Time je prestalo razdoblje njihove realne stagnacije, ali je ostao njihov učinak podizanja umirovljeničkog standarda.
Crnogorski sustav inače predviđa usklađivanje prema kretanju plaća i cijena koje se provodi svaka četiri mjeseca; u pravilu u siječnju, svibnju i rujnu.
Je li to mirovina ili socijalna pomoć?
Crnogorsko mirovinsko osiguranje sada je teško promatrati kao “pravo” osiguranje na temelju godina rada i uplaćenih doprinosa, s obzirom da je u njega ugrađen iznimno visok udio socijalnih transfera.
Prema službenim podacima, siječanjska mirovina (bez obračunate razlike) iznosila je 545,55 eura. Istovremeno je prosječna isplaćena mirovina s obračunatim razlikama iznosila 556,79 eura, a što u konačnici mjesečno košta 68,66 milijuna eura. Oko 60 posto tog iznosa jest izravno injektiranje novca iz državnog proračuna.
Može li Hrvatska primijeniti crnogorski model?
Ministar mirovinskog sustava Alen Ružić za RTL je komentirao potencijalno uvođenje minimalne mirovine od 450 eura u Hrvatskoj. “Moramo vidjeti globalnu situaciju provedivosti takve ideje u svim njenim elementima. Iznos je stvar kalkulacije i uključenosti svih resora, posebno financija. Ne možemo obećavati ono što ne možemo isporučiti jer je ova Vlada uvijek svoja obećanja ispunjavala”, kazao je. Puni ministrov komentar možete pročitati na ovoj poveznici.
Oko 430.000 hrvatskih mirovina obračunatih prema ZOMO-u niže je od 450 eura. Bez međunarodnih ugovora takvih je oko 250.000. Prema našoj procjeni, podizanje samo tih mirovina na 450 eura državu bi koštalo približno 340 milijuna eura godišnje, a to je prosječnih 113 eura po obuhvaćenom umirovljeniku.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
