Jesu li državne mirovine u Europi dovoljne za pokrivanje troškova života? U 20 od 39 europskih zemalja nisu, pokazuje istraživanje tvrtke za obračun plaća i ljudske resurse Moorepay. Kada bi se u taj trošak uračunao i najam stana, taj bi broj vjerojatno bio znatno veći.
U 39 europskih zemalja, uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, države EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo, udio mirovina u troškovima života kreće se od 22 posto u Gruziji do 225 posto u Luksemburgu.
Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu mirovinu krajem listopada 2025. godine. Moorepay je prikupio podatke o prosječnim mirovinama, dok podaci o troškovima života dolaze iz baze Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek.
Žive ko bubrezi u loju
Primjerice, u Luksemburgu prosječna državna mirovina iznosi 28.790 eura, a troškovi života 12.791 euro. Dakle, državna mirovina više je nego dvostruko veća od troškova života. Dobro je i u Italiji (210 posto), Finskoj (208), Španjolskoj (199) i Danskoj (189).
Gdje mirovine ne pokrivaju trošak života?
Slovenija pleše na rubu sa 95 posti, a slijede ju Slovačka (94 posto), Estonija (91), Portugal (90), Crna Gora (89), Litva (85), Hrvatska (82) i Mađarska (81).
Gdje je najgore?
Najgore je u Gruziji gdje mirovine pokriva 22 posto troška življenja, a nisu daleko odmaknule ni Albanija, Ukrajina i Moldavija. U BiH udio mirovina u troškovima života iznosi 53 posto, u Makedoniji 61 posto, a u Srbiji 68 posto.
Stvar perspektive?
U kontekst ovog istraživanja, a koje je objavio Euronews, možda bi trebalo uvesti i “balkansku” perspektivu. Kada bi se u trošak života uključilo stanovanje, poredak država mogao bi se bitno promijeniti, jer su Hrvatska i zemlje regije među europskim prvacima po vlasništvu nad nekretninama. Velik dio umirovljenika živi u vlastitim stanovima ili kućama, bez najamnine koja u zapadnoj i sjevernoj Europi predstavlja najveći pojedinačni trošak.
Dakako, to ne znači da su državne mirovine u Hrvatskoj dovoljne, nego da drugdje možda i nisu tako velike kao što se čini.
