Mnogi se umirovljenici žale da su bez privole ostali bez invalidske mirovine i da su odjednom postali obični starosni umirovljenici. Riječ je o formalnom prevođenju invalidskih mirovina u starosne. Događa se kada korisnik dosegne dob za starosnu mirovinu, ako je riječ o potpunom gubitku radne sposobnosti uzrokovanom bolešću.
Konkretno, to znači da se taj status za žene mijenja već sa 64 godine, a za muškarce godinu dana kasnije. Logika koja stoji iza ovog automatizma kaže da je invalidska mirovina zaštita za razdoblje u kojem osoba zbog bolesti ne može raditi. U trenutku kada bi osoba stekla uvjete za starosnu mirovinu, prestaje taj rizik invalidnosti kao osnova prava, pa se i mirovina mijenja. To znači da se na umirovljenika dalje primjenjuju pravila za starosnu mirovinu.
Podaci Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za veljaču (isplata u ožujku 2026. godine) pokazuju da u Hrvatskoj ima 61.424 korisnika starosnih mirovina prevedenih iz invalidskih s prosjekom mirovine od 634,06 eura. Riječ je o velikoj skupini koja je u jednom trenutku izgubila radnu sposobnost, a zatim ušla u starosni režim. Dakako, ta skupina i visinom mirovina i prosječnim stažem od 22 godine utječe na opću sliku starosnih mirovina.
Što se staža tiče, čak 57.636 korisnika ima do 34 godine staža, a njihova prosječna mirovina iznosi oko 623 eura, iskazao je HZMO. Pojedinačno gledano, najviše ih je u rasponima do 19 godina staža (17.209 korisnika, prosjek 449,26 eura), zatim 25 do 29 godina (15.727 korisnika, prosjek 718,54 eura) te 20 do 24 godine (14.356 korisnika, prosjek 612,58 eura).
S druge strane, dug staž u ovoj je skupini rijedak. Samo 489 korisnika ima 40 i više godina staža (prosjek 838,98 eura), dok ih je s više od 45 godina tek 15 s prosjekom od 960,19 eura.
