Brojne se ironije kriju u procesu starenja. Iako svaki novi dan života postaje sve vrijedniji i nešto na čemu smo zahvalniji, rastu i nelagode koje život čine težim nego prije. Tako s jedne strane s godinama raste mudrost, a neke nam je kognitivne sposobnosti teže održati. S vremenom upoznajemo sve više ljudi, u trećoj životnoj dobi često raste izolacija i osjećaj usamljenosti. I sve to starenje čini proturječnim.
Nova istraživanja upućuju na još jednu slojevitu ironiju: zabrinutost zbog starenja može, paradoksalno, i sama ubrzati taj proces. Studija nedavno objavljena u časopisu Psychoneuroendocrinology obuhvatila je više od 700 žena u SAD-u, u dobi od 25 do 74 godine, koje su svoju zabrinutost morale procijeniti u tri kategorije: reproduktivno starenje, smanjenje privlačnosti i pogoršanje zdravlja.
Veća zabrinutost, brže biološko starenje
Znanstvenici su analizirali su biološke pokazatelje starenja u uzorcima krvi sudionica. Koristili su mjere koje otkrivaju nakupljena biološka oštećenja, rizik od smrti i trenutačnu brzinu biološkog starenja. Uzorak je pritom prilagođen demografskim čimbenicima, kroničnim bolestima i određenim zdravstvenim navikama.
Rezultati ukazuju na postojanje začaranog kruga: žene koje su prijavile veću razinu zabrinutosti zbog starenja pokazivale su znakove bržeg biološkog starenja. Taj je učinak bio najizraženiji kod onih koje su bile zabrinute zbog pogoršanja zdravlja, a manje kod briga vezanih uz reproduktivno starenje ili izgled.
Neistražena uloga životnih navika
Postavlja se pitanje može li zabrinutost zbog zdravstvenih posljedica starenja zapravo ubrzati njihovu pojavu. Podaci upućuju na tu mogućnost, ali važno je naglasiti da istraživanje ne dokazuje uzročnost jer pokazuje samo povezanost u jednom vremenskom trenutku.
Moguće je da osobe koje biološki brže stare više brinu jer na nekoj razini osjećaju urušavanje zdravlja, ili da postoji treći čimbenik koji povezuje ubrzano starenje i zabrinutost, poput obrazaca spavanja ili prehrane. Također, nije jasno vrijede li ovi nalazi i za muškarce.
Potrebno je još istraživanja, osobito o tome kako pomoći ljudima koji pate zbog briga povezanih sa starenjem. Kako kaže izreka, stariti je bolje nego alternativa, no to ne znači da je taj proces bez iskušenja. Sve više dokaza poput ovog istraćivanja na Sveučilištu New York School of Global Public Health sugerira da pružanje podrške ljudima koji prolaze kroz te unutarnje strahove može imati veći učinak nego što se ranije mislilo.
