Invalidska mirovina u hrvatskom sustavu zamišljena je kao zaštita za one koji zbog narušenog zdravlja više ne mogu raditi kao prije ili uopće ne mogu raditi. No ostvarivanje tog prava nešto je kompliciranije jer uz medicinske kriterije postoji i niz uvjeta vezanih uz staž i okolnosti nastanka invalidnosti.
U osnovi, sve počinje procjenom radne sposobnosti. Sustav razlikuje djelomični i potpuni gubitak radne sposobnosti. Djelomični gubitak znači da osoba više ne može raditi puno radno vrijeme na dosadašnjim poslovima, ali može raditi barem 70 posto radnog vremena na prilagođenim poslovima. Potpuni gubitak radne sposobnosti znači da radna sposobnost više ne postoji.
Je li solidan staž nužan?
Zdravstveno stanje samo po sebi nije dovoljno. Ako je invalidnost posljedica bolesti ili ozljede izvan rada, ključno je ispuniti i uvjet staža. Pravilo je jasno: osiguranik mora imati staž koji pokriva najmanje trećinu radnog vijeka.
No kako se računa radni vijek? To su sve one godine nakon 20. godine života, odnosno od 23. ili 26. godine ako je riječ o osobama koje su dulje studirale. U taj izračun se ne ubrajaju razdoblja poput vojnog roka ili prijave na burzi rada, čime se taj radni vijek dodatno skraćuje.
Ako je invalidnost nastupila odmah po zasposlenju?
Za mlađe osiguranike pravila su blaža. Ako potpuni gubitak radne sposobnosti nastane prije 30. godine života, dovoljna je jedna godina staža, a prije 35. godine dvije godine. S druge strane, ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu priznaje se bez obzira na duljinu staža.
Važno je i kada invalidnost nastaje. Kod potpunog gubitka radne sposobnosti, ona mora nastati tijekom osiguranja ili najkasnije godinu dana nakon njegova prestanka. Time se jasno povlači granica između sustava socijalne sigurnosti i drugih oblika zaštite.
Invalidska mirovina ne mora biti trajna
Jednom kada se pravo ostvari, ono nije nužno trajno u istom obliku. Korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ona se automatski prevodi u starosnu mirovinu kada dosegnu dobnu granicu – za muškarce s 65 godina, a za žene prema prijelaznim uvjetima trenutno 64 godine. Više o tomu možete pročitati na ovoj poveznici.
Kolike su invalidske mirovine?
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuju da takve mirovine često ostaju relativno niske. Tako su korisnici invalidske mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju bez međunarodnih ugovora, u veljači 2026. (isplata u ožujku) primali u prosjeku 516,19 eura.
Može li se uz takvu mirovinu raditi?
Od početka 2026. uvedene su i određene pogodnosti. Omogućen je rad uz istovremenu isplatu mirovine za korisnike s potpunim gubitkom radne sposobnosti, kao i za one kojima je invalidska mirovina prevedena u starosnu, pod uvjetom da rade kraće od 3,5 sata dnevno.
Istodobno su povećani i mirovinski faktori: s 1,0 na 1,1 za potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno s 0,8 na 0,9 za djelomični. To znači nešto veće iznose novih mirovina, ali ne mijenja bitnu sliku jer invalidska mirovina i dalje je relativno skromna.
