Jesu li mirovinski fondovi nedovoljno iskorišten kapital? Jesu ako se pita Udrugu Prsten koja je jučer organizirala forum pod nazivom “Nedovoljno iskorišten kapital Hrvatske – kako mirovinski fondovi mogu snažnije ulagati u hrvatsko gospodarstvo”.
Zanimljivo, riječ je o udruzi koja okuplja brojne gospodarstvenike, intelektualce, liječnike, sportaše, humaniste i umjetnike koji nastoje promicati vrijednosti Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Organizacija ima oko 3.900 članova i 227 poslovnih subjekata te se smatra mostom između gospodarstvenika, financijskog te javnog sektora.
Predsjednik Udruge Prsten Draženko Mamić tako kaže da ulaganja mirovinskih fondova u infrastrukturu nisu samo pitanje prinosa nego razvoja Hrvatske. Prema njemu, naše buduće mirovine valjalo bi ulagati u cestovnu, željezničku, lučku i digitalnu infrastrukturu. I ne samo to, nego i u energetiku, obnovljive izvore energije i prehrambeni sektor.
Čini se da ove ideje nisu pale na plodno tlo kod Vlade RH, budući da su i ministar gospodarstva i ministar mirovinskog sustava odbacili ideju ulaganja u nešto samo zato što je hrvatsko i samo zato što bi se na taj način financirale domaće tvrtke. Novac se ulaže tamo gdje donosi prinos članovima fonda, poručili su.
Uzor bi trebali biti skandinavski fondovi
Dapače, ministar financija Tomislav Ćorić ne misli da su mirovinski fondovi nedovoljno iskorišteni kapital te da oni koji upravljaju njima moraju promišljati o prinosima te sigurnosti ulaganja pa stoga projekti u koje bi ulagali moraju biti kompatibilni s njihovom standardnom ulagačkom logikom.
Hrvatska je, ako je suditi prema riječima koje su se čule na forumu, premala za kvalitetnu apsorpciju tolikog kapitala pa priliku treba tražiti na svjetskim tržištima, baš onako kako to čine iznimno uspješni skandinavski fondovi.
Željetnice i autoceste – ne
Željeznica i autoceste, s druge strane, čine se posve promašenom idejom, budući da se radi o velikim investicijama sa sporim ili nikakvim povratom i prinosom. Zbog toga takve nužne infrastrukturne projekte uglavnom financira država zbog socijalnih i ekonomskih efekata koje imaju za stanovništvo i lokalne jedinice, pojasnio je ministar.
“Na kraju krajeva, pa nećete naplaćivati željeznički promet na relaciji Rijeka – Zagreb i iz toga kreirati prinos za mirovinske fondove”, ilustrirao je Ćorić. Osim toga, Hrvatska već sada ima natprosječno velik broj kilometara autocesta po glavi stanovnika.
“Nije dovoljno da nešto bude hrvatsko”
I ministar mirovinskog sustava Alen Ružić misli da kapital fondova u prvom redu predstavlja štednju građana, pa stoga mora biti mudro i sigurno uložen. “Fondovi neće ulagati samo zato što je nešto hrvatsko i domaće. Moramo imati dobro pripremljene, transparentne i dugoročno održive projekte”, poručio je Ružić.
Premijer Andrej Plenković, koji je i sam sudjelovao na forumu, mislida 30 milijardi eura, a koliko teže fondovi, predstavlja “ogromnu investicijsku polugu”. Također je podsjetio da je Vlada zakonskim izmjenama fleksibilizirala pravila ulaganja “mirovinaca”.
