Je li hrana u Europi sigurnija nego u Sjedinjenim Državama? Razlike u pravilima, nadzoru i prehrambenoj kulturi pokazuju da Europska unija u mnogim područjima primjenjuje stroži i oprezniji pristup od Sjedinjenih Država.
Europski sustav sigurnosti hrane temelji se na radu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), koja daje znanstvene procjene rizika,. Istovremeno, Europska komisija na temelju tih procjena predlaže i provodi propise. U Sjedinjenim Državama ključnu ulogu ima američka Agencija za hranu i lijekove (FDA).
Najveća razlika vidi se u filozofiji regulacije. Europa igra na sigurno pa se pojedini sastojak, aditiv ili postupak može ograničiti ili zabraniti ako postoje ozbiljne dvojbe o sigurnosti. Amerika uvažava dokazane posljedice pa dopušta širu uporabu tvari dok se ne dokaže da nisu sigurne.
Upravo zbog toga američka prehrambena roba teže ulazi na europsko tržište pa službeni Washington svim silama upire prisiliti EU da “olabavi” regulaciju i tako potencijalno ugrozi svoje građane.
Popis dopuštenih aditiva je različit
U Europskoj uniji zabranjeni su ili znatno ograničeni neki aditivi koji se u Sjedinjenim Državama još uvijek mogu naći u hrani. Kao primjeri se često navode kalijev bromat, azodikarbonamid, BHA, BHT, titanijev dioksid i pojedine prehrambene boje.
EU strogo označava GMO
Razlike postoje i kod genetski modificiranih organizama. U Europskoj uniji GMO proizvodi strogo su regulirani i moraju biti jasno označeni ako prelaze propisani prag. U Sjedinjenim Državama GMO kulture, osobito kukuruz, soja i uljana repica, mnogo su raširenije, a označavanje se razvijalo sporije i drukčije, pod pojmom bioinženjeringa.
U Europi su deklaracije potpunije
Europski potrošači u pravilu dobivaju i detaljnije informacije na deklaracijama. Propisi EU-a traže jasne popise sastojaka, alergene, nutritivne vrijednosti i, u mnogim slučajevima, preciznije informacije o podrijetlu i sastavu proizvoda.
U Sjedinjenim Državama deklaracije su također regulirane, ali su u nekim područjima manje detaljne, osobito kada je riječ o podrijetlu, određenim aditivima i biotehnološkim sastojcima.
EU strogo ograničava antibiotike i hormone rasta
Posebno se razlikuje pristup prema mesu, mlijeku i stočarstvu. Europska unija strože regulira dobrobit životinja, ograničava uporabu antibiotika i zabranjuje hormone rasta u proizvodnji mesa. U SAD-u su pravila u nekim segmentima fleksibilnija, iako su posljednjih godina uvedene dodatne mjere vezane uz antibiotike i otpornost bakterija.
Neke pesticide EU zabranjuje, SAD ih koristi
Kod pesticida i herbicida EU također primjenjuje oprezniji model. Strože su dopuštene granice ostataka pesticida u hrani, a neke sporne tvari zabranjene su ili povučene iz uporabe. Američki sustav dopušta širi raspon sredstava, uključujući neka koja su u Europi zabranjena ili pod posebnim nadzorom.
Uz sve nabrojano, u Europi je prehrambena kultura, barem u prosjeku, više vezana uz svježije namirnice, manje porcije i manju zastupljenost ultraprerađene hrane. U Sjedinjenim državama je potrošnja industrijski prerađene hrane znatno veća, a porcije su često veće s više šećera, soli i masnoća, što predstavlja veliki javnozdravstveni problem.
