Žarko: Ako im se ukida porez, nek’ im se ukine i usklađivanje mirovina

Najavljeno ukidanje poreza na dohodak na mirovine još je jednom otvorilo staru raspravu među našim čitateljima. Oni s manjim mirovinama pitaju zašto se sustav uvijek mijenja tako da najviše koristi imaju oni s većim mirovinama. U tome vide nastavak iste nepravde koju, po njihovu mišljenju, proizvodi i postotno usklađivanje mirovina.

Tako nas umirovljenici s manjim primanjima pitaju zašto se mirovine usklađuju u postotku, kada takav model onima s većim mirovinama donosi više eura. Predlažu da se male mirovine usklađuju punom stopom, a veće manjom, ili da se iznad određenog iznosa uopće više ne usklađuju. Vjeruju da bi se tako smanjile, kažu, nepravedne razlike među umirovljenicima. A razlike će, dodaju, samo rasti nakon ukidanja poreza.

“Svima isto”

Čitatelj Sveto postojeći sustav naziva “čistom nepravdom i sprdnjom” te nam objašnjava da se usklađivanjem u postocima drastično povećava razlika između malih i velikih mirovina. Pritom priznaje da su oni s višim mirovinama uplaćivali više doprinosa za mirovinsko osiguranje, a vjerojatno imaju i više staža.

“No zato su u startu dobili veće mirovine”, kaže pa prigovara da im se sada daje sve više i više. Sveto misli da se mirovine trebaju usklađivati linearno, svakome jednak iznos. No inflacija djeluje i na razliku između mirovina pa bi ona tako nominalno ostala ista, ali bi se realno smanjivala na štetu većih mirovina.

Slično piše i Mladen. Kaže da postoci stvaraju ogromne razlike i da dodatak “nekome donosi tri kruha, a nekome ni pola sendviča, iako svi imaju samo jedan želudac”.

Žarko: Umirovljenici s većim mirovinama su pohlepni

Još izravniji je Žarko. “Čudim se pohlepi penzionera s velikim mirovinama. U startu su dobili više i gledaju nas u oči i bez srama dobivaju sve više i više sa svakim usklađivanjem, dok mi obični radnici tapkamo u mjestu. Meni usklađivanje donese 12 eura, a mom susjedu 36 i on kaže da je to pošteno, a sad će mu još ukinuti i porez.”

“Nekim ljudima nikada dosta. Samo trpaju u svoje džepove. I kako će onda moja mirovina ikad sustići njegovu? A on je od svoje plaće mogao i uštedjeti, a ja nisam. Svi imamo jedan želudac. Ako im se oprašta porez, onda bi trebalo prestati usklađivati njihove mirovine”, piše Žarko. I njemu je, vidimo, draga metafora sa želucem, a posve neskriveno kaže da želi da njegova mala mirovina sustigne susjedovu veću.

Usklađivanje nije rast vrijednosti

U tim komentarima vidi se koliko je među umirovljenicima rašireno nerazumijevanje usklađivanja i djelovanja inflacije. Toliko da usklađivanje izjednačavaju s povišicom. No usklađivanje s inflacijom ne služi tome da jedna mirovina sustigne drugu ili da jedna vrijednosno odskoči od druge. Ono pokušava sačuvati staru kupovnu moć nakon što su cijene porasle i novac izgubio dio vrijednosti.

To se vidi na jednostavnom primjeru. Prema izračunu portala Koliko.HR, osnovna potrošačko-higijenska košarica za samca iznosi oko 250 eura. Umirovljenik Ante s mirovinom od 500 eura prije poskupljenja mogao je kupiti dvije takve košarice. Umirovljenica Nada s mirovinom od 1.000 eura mogla je kupiti četiri.

Savršeno postotno usklađivanje ne mijenja vrijednost

Zamislimo polugodišnju inflaciju na razini pet posto. Ista košarica više ne stoji 250, nego 262,50 eura. Nakon usklađivanja od pet posto, Antina mirovina raste na 525 eura, a Nadina na 1.050 eura. Ante će na papiru dobiti 25 eura više, a Nada čak 50. No kada se ti iznosi podijele s novom cijenom košarice, rezultat je isti kao prije: Ante i dalje može kupiti dvije košarice, a Nada četiri. Razlika između njihovih mirovina je veća, ali i na nju djeluje inflacija pa vrijedi jednako.

Zapravo, pitanje kako će nečija mirovina ikada sustići neku veću mirovinu polazi od pogrešne pretpostavke da je usklađivanje po inflaciji povišica, ali i od ljudske pristranosti i mentaliteta koji stalno teži uravnilovkama. Čak i kada su one moralno pogrešne.

U pravednom mirovinskom sustavu, male mirovine nikada ne bi trebale sustići velike, ako je mirovina posljedica godina rada i ukupnih uplata u mirovinsko osiguranje. A ako se to dogodi, onda nije riječ o usklađivanju. No pravo pitanje je kako se hrvatski umirovljenici kreditno zadužuju, planiraju budućnost ili donose financijske odluke, ako uopće ne razumiju kako usklađivanje, omjeri i inflacija funkcioniraju.