Je li pomoć u kući uvijek bolji izbor od doma za starije?

U mnogim europskim zemljama naglasak je na tome da starije osobe što dulje ostanu živjeti u vlastitom domu, jer se smatra da im to omogućuje veću neovisnost i kontrolu nad svakodnevnim životom. No, veliko norveško istraživanje pokazuje drukčiju sliku.

”Suprotno očekivanjima, starije osobe koje primaju usluge pomoći u kući osjećaju da imaju manje kontrole nad svakodnevnim životom te manje prilika za smislene aktivnosti od onih koji žive u domovima za starije i drugim ustanovama organizirane skrbi“, izjavila je Lisa Victoria Burrell, znanstvenica pri Norveškom sveučilištu za znanost i tehnologiju.

Malo ili nimalo kontrole nad svakodnevicom

Znanstvenici su razgovarali s osobama koje žive u domovima za starije i ustanovama organizirane skrbi, s onima koji primaju pomoć u kući, ali i s članovima obitelji i zaposlenicima.

”Željeli smo istražiti kako se starije osobe doista osjećaju, što misle o vlastitoj kvaliteti života i koliko osjećaju da imaju kontrolu nad svakodnevnim životom. Rezultati pokazuju da trećina starijih osoba koje primaju pomoć u kući smatra da ima malo ili nimalo kontrole nad svakodnevicom“, kaže Burrell za MedicalNews.

Više dosade unatoč boljim uvjetima

”Paradoks je u tome što stariji koji primaju pomoć u kući imaju najbolje preduvjete za osjećaj kontrole. Mlađi su, mentalno i tjelesno zdraviji te imaju više kontakta s obitelji i prijateljima od onih koji žive u ustanovama. No ne samo da osjećaju manje kontrole, nego također imaju i manje smislenih iskustava. Drugim riječima, češće osjećaju dosadu od onih u staračkom domu“, napominju znanstvenici.

Zašto je taj problem ogroman?

Objašnjavaju i zašto je slab osjećaj utjecaja na svoj život ogroman problem. “Osjećaj kontrole ima mnoge prednosti i povezan je s boljim tjelesnim i kognitivnim zdravljem, smanjuje rizik od gubitka snage i samostalnosti, smanjuje smrtnost, povećava kvalitetu života i potiče zdravije životne izbore”, ističe Burrell.

Nepredvidivi dolasci i fluktuacija zaposlenika

”Služba pomoći u kući je ključna jer ona može postati prepreka doživljaju kontrole. Mnoge starije osobe koje žive kod kuće frustriraju duga čekanja i nepredvidivi dolasci djelatnika. Njihove dnevne rutine i smislene aktivnosti time ovise o rasporedu zaposlenika. Tu je važno i ponašanje zaposlenika jer osjećaj kontrole za starije koji trebaju pomoć znači biti informiran, saslušan, poštovan i uključen u odluke o vlastitom životu“, napominje Burrell.

Dodatni je problem, naglašava, velika fluktuacija zaposlenika, pa su osobe koje dolaze pružati pomoć u kuću često nepoznate starijim korisnicima.

Unatoč tome, mnogi stariji ljudi naveli su da žele ostati u vlastitom domu što je dulje moguće. Boje se da bi preseljenjem u dom za starije izgubili kontrolu i neovisnost, no znanstvenici smatraju da bi moglo biti upravo suprotno.

Što bi trebalo promijeniti

Ne mogu svi živjeti u domu za starije, niti si sve europske države to mogu priuštiti. No ako starije osobe žele dobro živjeti kod kuće, moraju imati osjećaj da upravljaju vlastitom svakodnevicom i da se mogu nositi sa svakodnevnim izazovima. Stoga pomoć u kući ne treba samo predstavljati kao uslugu koja sama po sebi osigurava dobru kontrolu i neovisnost starijih osoba. Umjesto toga, potrebno je poduzeti mjere kako bi se taj cilj doista ostvario.

Znanstvenici navode što bi tome mogla pridonijeti: ”Posebno su važne četiri stvari: zaposlenici moraju imati dovoljno vremena za pružanje skrbi na brižan način, korisnike treba uključivati u donošenje odluka i poštovati njihove želje, starije treba tretirati obzirno i s poštovanjem, a nadležni trebaju osigurati veći kontinuitet zaposlenika koji posjećuju najkrhkije korisnike u njihovim domovima.”