Mirovina dugogodišnjeg osiguranika: tko ima pravo i što sve ulazi u staž

Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika omogućuje odlazak u mirovinu prije dobi propisane za redovitu starosnu mirovinu, ali samo osobama s vrlo dugim radnim stažem. Pravo se stječe sa 60 godina života i 41 godinom staža osiguranja u efektivnom trajanju. Nema prijelaznog razdoblja pa su uvjeti jednaki za žene i muškarce.

Unatoč ranijem umirovljenju, ova se mirovina ne određuje uz penalizaciju. Namijenjena je osobama koje su rano počele raditi i do 60. godine ostvarile 41 godinu stvarnog staža.

Računa se samo efektivni staž

U potrebnu 41 godinu računa se staž osiguranja u efektivnom, odnosno stvarnom trajanju. To je razdoblje provedeno u obveznom ili produženom mirovinskom osiguranju, bez uvećavanja njegova trajanja.

Dodani staž za djecu, takozvani majčinski dodatak, ne može poslužiti za ispunjavanje uvjeta od 41 godine jer se priznaje samo za određivanje visine mirovine. Jednako tako, staž osiguranja s povećanim trajanjem, poznat kao beneficirani staž, ne povećava efektivni staž potreban za ovo pravo.

Starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može ostvariti osoba koja je već ispunila uvjet dobi za redovitu starosnu mirovinu.

U pravilu treba prestati raditi

Pravo se u pravilu ostvaruje nakon prestanka osiguranja. Mirovina pripada najranije od prvog dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci. Ako je zahtjev podnesen kasnije, pravo se može priznati najviše šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

Iznimka vrijedi za zaposlenika koji nakon ispunjenja uvjeta izmijeni ugovor o radu i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena. Takva osoba može ostvariti starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika bez prestanka radnog odnosa te nastaviti raditi do 20 sati tjedno uz isplatu pune mirovine.

Dvije stope bonifikacije

Osoba koja ispuni uvjete sa 60 godina, ali nastavi raditi, dobiva povećanje polaznog faktora, odnosno bonifikaciju, od 0,15 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja. Godina odgode tako donosi povećanje od 1,8 posto, uz dodatni staž i nove vrijednosne bodove ostvarene daljnjim radom.

Ako ista osoba nastavi raditi i nakon dobi propisane za redovitu starosnu mirovinu, za mjesece nakon te dobi primjenjuje se bonifikacija od 0,45 posto mjesečno.