Prati nas

Mirovina

Ima ideju

Mira: Svima po 50 eura usklađivanja, jaz između malih i velikih mirovina raste!

Čitateljica Mira predlaže jednako povećanje mirovina za sve, no takav bi model obezvrijedio dulji staž i veće uplate doprinosa.

Objavljeno

|

Žena u ružičastoj vesti stoji na Kalelargi u Zadru.
Ilustracija: fradieschenroto /Pixabay /dl

Redovno usklađivanje mirovina u pravilu izaziva val nezadovoljstva među umirovljenicima koji očekuju da im usklađivanje s rastom prosječne plaće i inflacijom donese realnu povišicu. Pritom se glavnim problemom i dalje pokazuje nerazumijevanje postotnog računa, očuvanja kupovne moći i odnosa među mirovinama.

Naša čitateljica Mira smatra da bi svim umirovljenicima trebalo isplaćivati jednak iznos „usklađivanja“. „Primjerice, 50 eura i za onoga koji ima 300, kao i za onoga koji ima više. Tako bi se smanjio takozvani jaz između mirovina jer je 5,38 posto za onoga tko ima malu mirovinu oko 20 eura, a onome tko ima 1.000 eura više od 50 eura. Povećanjima u postotku razlika između onih koji imaju male i onih koji imaju veće mirovine svaki je put sve veća. To je ona uzrečica: ti jedeš zelje, ja jedem meso, a u prosjeku jedemo sarmu“, piše Mira.

No inflacija nagriza i vrijednost tog takozvanog jaza. Uostalom, zašto bi trebalo realno smanjivati razliku između nekoga tko je radio 15 godina i uplaćivao minimalne doprinose i nekoga tko je radio 44 godine i uplaćivao znatno više?

Oglas

Ako je razlika nastala na temelju staža i uplata, ona nije pogreška mirovinskog sustava koju treba ispravljati, nego njegov smisao. To znači da treba spriječiti i da tu razliku poništi inflacija. Jednak iznos svima ne bi bio usklađivanje, već preraspodjela kojom bi se jednima povećavala realna vrijednost mirovine, a drugima smanjivala.

Nominalna razlika raste, odnos ostaje isti

Za primjer, mirovina od 300 eura nakon usklađivanja za 5,38 posto raste za 16,14 eura, a mirovina od 1.000 eura za 53,80 eura. Razlika među njima raste sa 700 na 737,66 eura, ali njihov međusobni odnos ostaje jednak. Obje su povećane za 5,38 posto.

Oglas

Umirovljenici, ali i neki umirovljenički predstavnici, moraju shvatiti da usklađivanje nije povišica ni socijalna pomoć, nego pokušaj očuvanja postojeće vrijednosti mirovine u odnosu na rast cijena i plaća.

Ako cijene porastu pet posto, za očuvanje kupovne moći mirovine od 300 eura potrebno je 15 eura, a mirovine od 1.000 eura 50 eura. Kako smo već pokazali u analizi zašto je samo postotno usklađivanje pošteno, veći iznos u eurima ne znači i veći realni dobitak.

Kada bi oboje dobili po 50 eura, manja bi mirovina porasla za 16,67 posto, a veća za pet posto. Ponavljanjem takvog modela mirovine bi se približavale bez obzira na godine rada, plaće i uplaćene doprinose, čime bi se postupno obezvrijedile razlike koje su osiguranici ostvarili tijekom radnog vijeka.

Mirovina od tisuću eura nije bogatstvo

Poseban trn u oku su mirovine koje prelaze 1.000 eura. Tako prosječna mirovina korisnika s 40 i više godina staža, bez mirovina ostvarenih prema međunarodnim ugovorima, iznosi 1.029,44 eura.

Bi li bilo pravedno ljude koji su radili više od četiri desetljeća proglasiti bogatašima kojima treba ograničiti usklađivanje kako bi se pomoglo drugima? Mirovinskoj formuli važni su staž i plaće na koje su uplaćivani doprinosi, što smo podrobnije pokazali u vodiču o tome kako razumjeti prosjek mirovine.

Siromaštvo se rješava formalnom socijalnom pomoći

Problem malih mirovina može se rješavati bez rušenja mirovinske formule. Stručnjakinja za mirovinske sustave Vanda Crnjac Pauković otvorila je važnu temu predlažući zaštitni dodatak uz mirovinu.

Dodatak bi se financirao iz državnog proračuna i dodjeljivao umirovljenicima koji prema prihodima i imovini doista žive u siromaštvu. Tako bi se ugroženima pomoglo ciljano, dok bi zarađena mirovina i dalje odražavala staž i doprinose.

Ništa bez sarme

Ni Mirina sarma nije dokaz protiv usklađivanja, a ni prosjeka. Ako jedan jede meso, a drugi zelje, prosjek točno pokazuje koliko hrane imaju po osobi, a pojedinačni podatci koliko je svaki od njih udaljen od tog prosjeka.

No Mira uopće ne osporava prosjek, nego predlaže da se razlike među mirovinama smanjuju jednakim povećanjima. Umjesto usklađivanja, ona traži uravnilovku, postupno izjednačavanje zarađenih mirovina.

Koliko će se vama uskladiti mirovina od 1. srpnja te koliko ćete platiti poreza na dohodak, provjerite u našem kalkulatoru.

Kalkulator usklađivanja mirovine

Upišite barem 2 slova i odaberite grad/općinu iz liste.
Izračun se temelji na službenoj stopi usklađivanja od 5,40 posto od 1. srpnja 2026. te uključuje porez na dohodak prema stopi odabranog grada ili općine. Konačni iznos može se razlikovati od obračuna HZMO-a.

Zanima nas vaša priča

Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!

Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite zadovoljno, živite dobro.

EPP