Ovisnost o mobitelu: Dok skrolam, ne vidim djecu ni unuke

Sve je divno i krasno dok društvene mreže koristimo kako bismo ostali u kontaktu s drugima, dobili savjete i informacije, ali problem nastaje kad njihovo korištenje postane navika koja oduzima vrijeme i koje se teško riješiti.

U Hrvatskoj društvene mreže koristi 2,77 milijuna ljudi, odnosno 72,1 posto stanovništva. Facebook je među starijima od 50 godina najzastupljeniji, dok se Viber i WhatsApp najčešće koriste za svakodnevnu komunikaciju.

I stariji teško odlažu mobitel

Novo britansko istraživanje pokazalo je da društvene mreže barem jednom tjedno koristi 52 posto osoba starijih od 55 godina. Slično iskustvo opisala je i 62-godišnja Britanka koja je za BBC ispričala da su kod nje društvene mreže stvorile ovisnost.

”Svjesna sam da na mobitelu provodim previše vremena. Od kad se probudim stalno mi je na vidiku. Čim nešto odradim, odmah ga uzimam u ruke, a da toga nisam ni svjesna. I onda beskrajno skrolam i posve izgubim pojam o vremenu”, ispričala je.

Mobitel postaje važniji od ljudi oko nas

Takvo ponašanje, smatra, poprima razmjere epidemije jer su mnogi oko nje ovisni o skrolanju. ”Ne mislim da je to dobro za nas. Društvene mreže nam pune glavu tako da više nemamo prostora za ono što je relevantno ili važno. Kao roditelj ili baka i djed propustite toliko toga kada ste stalno na telefonu. Znam po sebi, dok brskam po mobitelu uopće nisam prisutna u trenutku, pa čak ni svjesna događanja oko sebe”, rekla je.

Društvene mreže intenzivnije je počela koristiti tijekom lockdowna. ”Kad sam nakon nekoliko godina stalnog posezanja za mobitelom uvidjela koliko sam zaglibila, neke sam platforme svjesno ograničila, a druge čak izbrisala. Bilo je neminovno”, istaknula je.

Odgovornost, smatra, nije samo na mladima. ”Društvene mreže nezdravo zaokupljaju ljude svih dobi. Svi se slažu da je u redu obraćati pozornost na to kako djeca koriste telefon, ali i stariji moraju biti svjesni vlastitog ponašanja. Mislim da se premalo govori o tome kakav primjer dajemo unucima i djeci. Ponašanja rađaju ponašanja”, kaže.

Pasivno konzumiranje sadržaja posebno je problematično

Stručnjaci koji proučavaju utjecaj digitalnih tehnologija na ljudsko ponašanje ističu da se način na koji društvene mreže utječu na starije osobe s vremenom promijenio.

”U ranim danima društvenih mreža puno su istaknutiji bili smisleno stvaranje sadržaja i konstruktivno sudjelovanje u interakcijama. S vremenom je takav način korištenja izgubio na važnosti. Danas je puno više pasivne konzumacije i algoritamskog sadržaja koji privlači pozornost”, kazao je profesor David Harley sa Sveučilišta u Brightonu.

Upravo je takav način korištenja mreža, smatra, pridonio problematičnim obrascima korištenja, od kojih nisu pošteđene ni starije generacije. Ipak, dodaje da je potrebno još istraživanja kako bi se bolje razumjelo kako društvene mreže utječu na starije ljude.

Društvene mreže imaju i pozitivnu stranu

S druge strane, društvene mreže za starije mogu imati i pozitivnu ulogu. ”One mogu smanjiti osjećaj usamljenosti, olakšati održavanje kontakta kad postoje problemi s mobilnošću ili prijevozom te pomoći u održavanju stvarnih veza, posebno među članovima obitelji koji žive daleko jedni od drugih. Potencijalno mogu pomoći i u smanjenju kognitivnog pada. To je mač s dvije oštrice”, kazala je Brigitte Stangl, stručnjakinja za digitalne tehnologije i profesorica na Sveučilištu u Surreyju.

Pozitivan odnos prema društvenim mrežama ima i 61-godišnja Kerri Hedley-Cheney. ”Bez društvenih mreža izgubila bih kontakt s mnogim ljudima. Za mene su one nešto apsolutno prekrasno. Preko njih sam pronašla glumačke grupe i ljude koji su mi pružili podršku. Druga strana toga je da gubite sate kad biste se trebali usredotočiti na ono što treba napraviti. Podovi se neće sami usisati zato što ste saznali što radi Janina iz računovodstva.”

Kaže i da se prije mogla puno dulje koncentrirati, dok danas ima osjećaj da joj pažnja traje oko deset sekundi. Na pitanje želi li zbog toga manje koristiti društvene mreže, odgovara: ”Ne. Volim ih. To je fantastičan alat koji imamo nadohvat ruke za povezivanje s ljudima, pronalaženje savjeta o raznim stvarima i dobivanje pomoći kad nam je potrebna.”

Profesorica Stangl zaključuje: ”Moramo razlikovati skrolanje bez prestanka za koje znamo da negativno utječe na naš mozak, od korištenja društvenih mreža na svrhovit, koristan i smislen način. Postoje skupine starijih ljudi koji se vrlo dobro snalaze u svemu što je povezano s internetom i tehnologijom, a definitivno postoje i oni koji su izloženi riziku. Njima treba pomoći da razviju zdrave digitalne navike.”