Umirovljenici mogu raditi 90 dana bez gubitka mirovine: Evo koliko mogu zaraditi

Umirovljenici mogu raditi na sezonskim poslovima u poljoprivredi bez obustave isplate mirovine. Tako mogu dodatno zaraditi na berbi voća, grožđa i maslina, žetvi, sadnji i drugim poljoprivrednim poslovima. Rad je dopušten najviše 90 dana godišnje, a ne mora biti neprekidan.

Za takav rad vrijede posebna pravila zapošljavanja putem vrijednosnih kupona. Poslodavac njima unaprijed plaća mirovinske doprinose, a radnik ostvaruje pravo na dnevnu plaću. Najniža neto dnevnica u 2026. godini iznosi 21,26 eura.

Tko može raditi

Sezonske poslove u poljoprivredi mogu obavljati korisnici mirovina, uključujući one koji mirovinu primaju iz drugih država Europske unije ili država s kojima Hrvatska ima ugovor o socijalnom osiguranju.

Prema Zakonu o tržištu rada, ovaj oblik rada nije dopušten osobama s utvrđenom općom nesposobnošću za rad, zaposlenima i samozaposlenima koji su po toj osnovi obvezno osigurani te pojedinim korisnicima produženog osiguranja. Isključeni su i maloljetnici te osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava.

Koji poslovi

Sezonski rad obuhvaća pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, rezidbu, plijevljenje, žetvu, berbu, sortiranje i pakiranje poljoprivrednih proizvoda. Dopušteni su i pojedini poslovi u stočarstvu, poput mužnje, striženja ovaca i čuvanja stada.

Propisi obuhvaćaju i pčelarstvo, uključujući premještanje košnica i vrcanje meda, te određene poslove u morskom i slatkovodnom ribarstvu.

Ugovor i kuponi

Poslodavac prije početka rada kupuje vrijednosne kupone i obrazac ugovora USP-1 u poslovnici Fine. Kupon za jedan radni dan u 2026. košta 5,31 euro, a obrazac ugovora 0,40 eura. Troškove snosi poslodavac.

Ugovor se sklapa za svaki radni dan, prije početka rada, evidentiranjem vrijednosnog kupona. Sadržava podatke o poslodavcu i radniku, radnom vremenu, odmorima te načinu i roku isplate plaće.

Radnik tijekom rada mora imati ugovor kod sebe. Sezonske radnike mogu angažirati registrirani poljoprivredni proizvođači, nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i fizičke osobe. Za poslove prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na malo izvan prodavaonica vrijede posebna ograničenja.

Koliko se može zaraditi

Poslodavac i radnik mogu ugovoriti dnevnicu veću od propisanog minimuma. Za 30 radnih dana uz najnižu dnevnicu radnik dobiva ukupno 637,80 eura neto, a za maksimalnih 90 dana 1.913,40 eura.

Radnik može raditi kod više poslodavaca, ali se svi odrađeni dani zbrajaju u godišnje ograničenje. Poslodavac ima i obveze povezane s obračunom i prijavom poreza na zaradu.

Mirovinski staž

Na temelju uplaćenih doprinosa odrađeni dani evidentiraju se u mirovinskom osiguranju.

Po završetku sezonskog rada, a najkasnije do kraja kalendarske godine, radnik mora HZMO-u dostaviti podatke o obavljenom radu radi utvrđivanja staža osiguranja. Za to je predviđena posebna tiskanica zahtjeva za priznanje svojstva osiguranika – sezonskog radnika u poljoprivredi.

Razlika od redovnog zaposlenja

Za razliku od redovnog zaposlenja, sezonski rad u poljoprivredi putem vrijednosnih kupona ne utječe na isplatu mirovine. Kod redovnog zaposlenja pravo na punu ili polovicu mirovine ovisi o dobi korisnika, vrsti mirovine i radnom vremenu. Više o tome donosi naš vodič o radu uz mirovinu.